Bitcoin vs Pošten novac

Zapratite nas na Telegramu: https://t.me/provjeri_net i YouTube: https://www.youtube.com/@provjeri_net

Bitcoin (kratica: BTC) je decentralizirani digitalni novac, koji omogućava izravno plaćanje između korisnika (peer-to-peer) bez potrebe za posrednikom kao što je banka, financijska institucija ili centralno tijelo.

Najjednostavnije rečeno, to je:

• Digitalna imovina: Ne postoji u fizičkom obliku (kao kovanice ili novčanice).
• Decentralizirani sustav: Nema središnje točke kontrole. Ne upravlja ga ni jedna vlada, centralna banka ili kompanija.
• Open-source softver: Njegov kod je javan i svatko može pregledati kako funkcionira ili sudjelovati u njegovom razvoju.

Možete ga zamisliti kao digitalni zlato – rijedak je, ima vrijednost zbog svoje ograničene ponude i može se koristiti kao sredstvo razmjene ili kao zaliha vrijednosti.

Kako Bitcoin funkcionira

Bitcoin nije samo “novac”; to je cijeli mrežni protokol. Njegov rad temelji se na nekoliko genijalnih tehnoloških inovacija:

1. Blockchain (Lanac blokova)
   – To je javna digitalna knjiga (ledger) svih transakcija ikada izvršenih u Bitcoin mreži.
   – Transakcije se grupiraju u “blokove”. Svaki blok je povezan (lanac) s prethodnim blokom kriptografski, stvarajući nepokidan i kronološki lanac podataka.
   – Ova digitalna knjiga nije pohranjena na jednom serveru, već je distribuirana na tisuće računala (čvorova ili “nodes”) širom svijeta. Svaki čvor ima potpunu kopiju cijelog blockchaina. Ovo ga čini iznimno otpornim na cenzuru i kvarove.
2. Decentralizacija i čvorovi (Nodes)
   – Svaki sudionik u mreži koji pokreće Bitcoin softver i potvrđuje transakcije naziva se čvor.
   – Ovi čvorovi neprestano komuniciraju međusobno, šireći informacije o novim transakcijama i blokovima. Time se osigurava da svi imaju istu, točnu verziju glavne knjige.
3. Rudarenje (Mining) i dokaz o radu (Proof-of-Work)
   – Proces dodavanja novih blokova transakcija na blockchain naziva se rudarenje.
   – Rudari (mineri) koriste snažna računala za rješavanje složenih matematičkih problema. Rješenje problema (“proof-of-work”) dokazuje da su uložili ogromnu računalu snagu (a time i električnu energiju).
   – Prvi rudar koji riješi problem dobije pravo dodati sljedeći blok na blockchain i kao nagradu dobije novostvorene Bitcoine + transakcijske naknade.
   – Ovaj mehanizam: 1) osigurava mrežu: Kako bi napadač promijenio transakciju, morao bi ponoviti sav “posao” (proof-of-work) za tu transakciju i sve naknadne blokove, što je iznimno skupo i praktički nemoguće i 2) kreira nove Bitcoine: Na predvidiv i kontroliran način.
4. Kriptografija i javni ključevi
   – Bitcoin koristi kriptografiju s javnim ključem za osiguranje vlasništva i transakcija.
   – Svaki korisnik ima javnu adresu (nalik broju računa, koju dijele s drugima kako bi primali novac) i privatni ključ (nalik vrlo snažnoj lozinki ili potpisu, koji mora ostati tajna).
   – Samo s privatnim ključem možete “potpisati” transakciju i potvrditi da ste vi vlasnik Bitcoina kojeg želite poslati. Transakcija se onda širi mrežom na verificiranje.

Glavne prednosti u odnosu na klasični (fiat) novac:

Važne napomene i nedostaci:

• Volatilnost: Vrijednost Bitcoina je vrlo promjenjiva (volatilna). Zbog toga je trenutno više zaliha vrijednosti (poput zlata) nego stabilno sredstvo razmjene (poput eura).
• Energetska potrošnja: Rudarenje (mining) troši puno električne energije, iako se sve više prelazi na obnovljive izvore.
• Zakonska regulativa: Regulativa oko Bitcoina se još uvijek razvija širom svijeta.
• Rizik od greške: Kao što je rečeno, gubitak privatnog ključa znači gubitak novca. Nema “service deska” koji ga može resetirati.

Ovo što ste upravo pročitali je jedan sažeti tekst koji možete pronaći na internetu, bez da ulazite u područje tzv. »alternativnih« izvora informacija.

Promjena Bitcoin pravila

Treba se napomenuti da ni Bitcoin nije više to što je bio 2008 kada je nastao. U međuvremenu je nastalo nekoliko promjena pravila (fork) koji su unijeli (ne)potrebnu zbrku u Bitcoin protokol – ovisno o tome tko na to gleda iz koje pozicije. Svakako, ljudska pohlepa je učinila svoje i eto nam povijesti tzv. »forkova«.

Prvi značajni i kontroverzni fork u Bitcoin povijesti dogodio se 15. augusta 2010. Međutim, važno je razumjeti da forkovi nisu nužno rijetki ili loši događaji. Postoje dvije glavne kategorije:

• Soft Forks (meki forkovi): Unazadno kompatibilna promjena pravila. Čvorovi (nodes) koji nisu ažurirali softver još uvijek mogu prepoznati i validirati nove transakcije kao valjane. To je kao promjena pravila u prometu gdje se uvodi da je “zabranjeno voziti brže od 50 km/h”, ali oni koji još uvijek voze 60 km/h neće “slomiti” sustav, samo će kršiti novo pravilo. Većina forkova u Bitcoin historiji su bili soft forkovi (npr. uvođenje SegWit).
• Hard Forks (Tvrdi forkovi): Unazad nekompatibilna promjena pravila. Zahtijeva da se svi korisnici nadograde na novu verziju protokola. Čvorovi koji koriste staro pravilo neće prepoznati blokove napravljene s novim pravilima kao valjane, i obrnuto. Ovo dovodi do trajne divergencije (razilaženja) blockchaina i stvaranja dvije odvojene mreže i valute, ako postoji neslaganje u zajednici.

Prvi značajni Hard Fork: Bitcoin Cash (BCH)

Dok su manji forkovi i nesuglasice u pravilima postojali i ranije, prvi veliki i uspješan hard fork koji je rezultirao stvaranjem nove, trajne kriptovalute dogodio se 1. augusta 2017. 

Razlog forka: Dugogodišnja debata unutar Bitcoin zajednice o problemu skalabilnosti.

• Jedna strana (predvođena razvojnim inženjerima kao što je Greg Maxwell) željela je zadržati mali blok (1 MB) i skalirati mrežu kroz drugi sloj (Layer 2) rješenja kao što je Lightning Network, uz implementaciju Segregated Witness (SegWit) soft forka.
• Druga strana (predvođena osobama kao što je Roger Ver i kompanijom Bitmain) vjerovala je da je najbolje i najhitnije rješenje jednostavno povećati veličinu bloka (npr. na 8 MB) kako bi se smjestilo više transakcija po bloku i smanjile transakcijske naknade.

Kako se nisu mogle pomiriti ove dvije vizije, došlo je do hard forka. Većina mreže (koja je podržavala SegWit) ostala je na originalnom lancu — Bitcoin (BTC).

Manjina, koja je podržavala veće blokove, odvojila se i nastavila graditi vlastiti lanac s novim pravilima — Bitcoin Cash (BCH).

Ovo je bio prvi veliki, “pravi” hard fork koji je podijelio zajednicu i stvorio značajnu alternativnu kriptovalutu.

Je li to bio jedini fork? Bitcoin Cash je samo bio prvi u nizu. Sam Bitcoin Cash je kasnije doživio vlastite, još žešće forkove zbog unutarnjih nesuglasica, što je dovelo do stvaranja Bitcoin SV (BSV) i drugih.

Osim ovih, postoje i brojni drugi forkovi koji su nastali iz različitih motiva:

• Bitcoin Gold (BTG): Fork nastao s ciljem da se rudarenje (mining) učini demokratičnijim tako što se onemogućuje upotreba specijaliziranih čipova (ASIC) i promovira rudarenje grafičkim karticama (GPU).
• Bitcoin Diamond (BCD), Bitcoin Private (BTCP), itd.: Forkovi koji su često imali manje tehničke, a više marketinške i spekulativne motive.

Prvi tehnički fork koji je ispravio kritičnu grešku dogodio se 2010. godine (nakon iskorištavanja “buga” sa stvaranjem 184 milijardi BTC).

Prvi veliki i politički hard fork koji je podijelio zajednicu i stvorio veliku alternativnu valutu dogodio se 1. augusta 2017. i rezultirao je nastankom Bitcoin Cash (BCH).

Forkovi nisu rijetkost. Oni su prirodan mehanizam za nadogradnju (soft fork) ili razilaženje (hard fork) u decentraliziranim, open-source projektima. Svaki hard fork je test konsenzusa zajednice o tome koji lanac smatra “pravim” Bitcoinom. U pravilu, lanac s najvećom količinom izračunatog “rada” (hash rate) i ekonomskom potporom (vrijednošću) postepeno se prihvaća kao legitimni nasljednik.

Ovo što ste upravo pročitali je jedan sažeti tekst koji možete pronaći na internetu, bez da ulazite u područje tzv. »alternativnih« izvora informacija. Ovo što slijedi već ćete teže pronaći.

Nedoumice i kontroverze

U nekim se »alternativnim« sredinama pojavljuju brojne nedoumice i kontroverze vezano za Bitcoin. Neke između njih su:

• Bitcoin i istovjetnost s originalnim Satoshijevim protokolom: pojavljuju se špekulacije da Bitcoin (BTC) nakon tzv. »hard forka« 1. augusta 2017 više nije »pravi« Bitcoin, već je to Bitcoin Cash (BCH). »Novi« Bitcoin, sa istom kraticom (BTC) je zapravo »fake« Bitcoin, koji ima promjenu u algoritmu, a na štetu korisnika.
• Sve ostale kriptovalute su »fake« i jedino originalni Bitcoin ima ona lijepa svojstva opisana u Satoshijevom algoritmu. A koji je to »pravi« Bitcoin: BTC ili BCH?
• Motiv: Kakav je bio cilj Satoshi Nakamota, tko god to već bio? Očito se radi o vrlo inteligentnom pojedincu ili skupini ljudi koji su imali poseban motiv stvoriti Bitcoin, kao prvu originalnu kriptovalutu. Ideja je naprosto genijalna i pokazuje da tvorac vrlo dobro razumije pojam novca i sve njegove relacije s drugim kategorijama života ljudi i funkcioniranja civilizacije općenito. Znači ne samo matematički aspekt već i društveno-socijalni te psihološki moment. Je li to način za bogaćenje Satoshija i njegove »klike«? Je li to eksperiment da nas pripreme na kriptovalute i uvođenje digitalnog novca (CBDC)? Ili nešto treće?

Bitcoin vs pošten novac

Bitcoin je unatoč genijalnosti njegovog tvorca (Satoshi Nakamoto) tek matematička formulacija koja, doduše, funkcionira skoro pa besprijekorno, ali ima svoje kritične mane, zbog čega nema karakteristike poštenog novca. 

Glavne mane Bitcoina u usporedbi s predstavljenim poštenim novcem su:

• Bitcoin je »jednodimenzionalna« matematička struktura. Tzv. »pošten« novac ima jednu dimenziju više, a to je »psihologija« novca koja je detaljnije opisana u poglavlju “Što smo naučili kroz Ideju poštenog novca?”. Bitcoin ne omogućuje i ne osigurava: socijalizaciju, usklađivanje ponašanja, određivanje položaja i uloga, zadovoljavanje potreba, društvenu stabilnost, solidarnost i podršku, razvoj društva, zaštitu javnog dobra i infrastrukture te sigurnost građana. U tom kontekstu je Bitcoin samo još jedan »kapitalistički« novac.
• Bitcoin je prvenstveno zaštita za novčane transakcije i anonimizaciju korisnika. Nitko i ništa ne spriječava da se Bitcoin upotrijebi kao tzv. »kamatni« novac: »Ja tebi posudim 1 Bitcoin uz 10% godišnje kamate, ti meni na kraju godine vratiš 1,1 Bitcoin. Kako ćeš to vratiti – mene ne zanima«. Kod poštenog novca nema kamata, jer su organski isključene iz novčane aritmetike.
• Bitcoin je konvertibilna »valuta«: na mjenjačnicama kriptovaluta moguće ga je mijenjati za druge kriptovalute kao i vodeće »fiat« valute (USD, EUR). Čim je novac »konvertibilan«, automatski »usrkava« sve loše osobine valuta, u kojima ga je moguće predstaviti. Jedan (1) Bitcoin je za većinu ljudi čista apstrakcija. Ali kada ti isti ljudi idu pogledati njegovu konvertibilnu »vrijednost« od 100.000 USD – odmah se pojavljuje (lažna) percepcija vrijednosti. Pošten novac je nekonvertibilan i neusporediv s bilo kojom »fiat« ili digitalnom »valutom«. Razmjena dobara i usluga na jednom području, u jednoj državi, izvodi se isključivo tzv. »žetonima«, PPM-ovima i PPB-jevima. A razmjena između države poštenog novca i države, koja još uvijek upotrebljava »fiat« valute, je moguća isključivo robnom razmjenom. Moram napomenuti da iz toga proizlazi jedan (manji) problem poštenog novca, a tiče se putovanja građana u druge zemlje, u kojima je platežno sredstvo fiat novac. Taj problem ostavljam otvorenim za rješavanje nekim budućim generacijama.
• Vrijednost Bitcoina određuje burza valuta i kriptovaluta, zakoni potražnje i ponude, te povjerenje kupaca. Njegova vrijednost je imaginarna, više-manje proizvoljna i špekulativna. Za razliku od Bitcoina, vrijednost žetona poštenog novca (PPM, PPB) bazira na vrijednosti ne samo materijalnih dobara cjelokupne Države, već i vrijednosti svih njenih Državljana.
• I Bitcoin je, kao i sve ostale (kripto)valute, zapravo fiat valuta. Znači, dok god ljudi imaju povjerenje da u njemu leži neka vrijednost – do tada će ga upotrebljavati: kupovati i prodavati. Kada i ako ljudi izgube povjerenje, nestati će i Bitcoina. Pošten novac bazira na konkretnim materijalnim vrijednostima cjelokupne nacije, dok njegova kvaliteta direktno ovisi o povjerenju svih ili barem većine državljana u pozitivno djelovanje takvog sistema.

Bitcoin, kao genijalno rješenje na području transakcija i tzv. »glavne knjige« te anonimizacije transakcija, je itekako upotrebljiv u domeni poštenog novca. Pošten novac, kao nadgradnja Bitcoina, upotrebljava njegove »usluge« u vođenju glavne knjige svih transakcija u našoj hipotetskoj Državi koja bazira na poštenom novcu. 

Možemo to predstaviti analogijom: ukoliko društvo poštenog novca usporedimo s avionom i njegovim pilotom te putnicima (koji svi od reda imaju mogućnost sudjelovati u upravljanju i smjerom leta te letjelice), onda Bitcoin predstavlja motor tog aviona.

Foto naslovnice: web screenshot

P O D I J E L I !