Zapratite nas na Telegramu: https://t.me/provjeri_net i YouTube: https://www.youtube.com/@provjeri_net
Zametanje tragova povijesti
U srcu našeg svijeta leži bogata tapiserija povijesti, isprepletena pričama o drevnim civilizacijama, monumentalnim gradovima i sakrivenim misterijama. Međutim, dok se čovječanstvo suočava s potrebama modernog doba, dio te prošlosti se namjerno i vrlo sustavno briše, sakriven pod vodama brana koje su izgrađene širom Zemlje. Ovaj fenomen, koji podstiče brojna pitanja o namjeri i posljedicama, otkriva uznemiravajuću tendenciju skrivanja naše misteriozne prošlosti, često pod izlikom progresa, dok njegova sustavnost nameće logičan zaključak kako se sve kontrolira iz jednog „kontrolnog centra“.
Hiding the Past with Dams pic.twitter.com/5Kh9ZYfw6G
— Greg Reese (@gregreese) May 9, 2025
Sakrivanje prošlosti: Tisućljeća tajni
Prije nego što se usredotočimo na brane, vrijedno je spomenuti kako su institucije poput Smithsoniana, kao i brojne vlade, poput egipatske i kineske, sudjelovale u skrivanju dijelova naše povijesti. Smithsonian je, na primjer, sakupio tisuće divovskih kostura, držeći ih podalje od javnosti, dok egipatska vlada čvrsto brani svoju službenu priču o piramidama u Gizi, ignorirajući alternative koje bi mogle remetiti ustaljeni narativ. Slično tome, kineska vlada zakopavala je drevne piramide pod stabla, čineći ih nedostupnima za istraživanje. Ove akcije sugeriraju dugotrajnu praksu skrivanja onoga što bi moglo izazvati službenu povijesnu priču, praksu koja traje više od stoljeća.
Brane kao alat za brisanje povijesti
Međutim, jedan od najdrastičnijih načina na koji se naša prošlost briše jest izgradnja brana, koje su potopile brojna arheološka nalazišta. Kanał My Lunch Break na YouTubeu otkrio je kako su ove strukture namjerno potopile drevne ruševine i arheološka nalazišta širom svijeta, često pod izlikom gospodarskog razvoja (video 1, video 2, video 3 i video 4). Ova praksa nije samo uništila fizičke ostatke naše prošlosti, već i onemogućila buduće generacije da istraže i shvate svoje korijene.
Turska: Gubitak kulturnog raskršća
U Turskoj, brana Alisu potopila je drevni grad Hasankeyf, koji datira iz 12.000 godina i bio je kulturno raskršće mezopotamskih, bizantskih i osmanskih civilizacija. Ovaj grad, koji je bio svjedok tisućama godina ljudske povijesti, sada leži pod vodama, a 80.000 ljudi premješteno je, ostavivši svoje kuće zauvijek pod vodom. Slično tome, brana Birasik potopila je Zeugmu, važno rimsko i helenističko trgovačko središte, uključujući neistražena područja koja bi mogla otkriti još više o našoj prošlosti. Brana Kaban, pak, uništila je Norsun Tepe, naselje na 40 nivoa iz brončanog doba, koje je bilo neprekidno naseljeno od 5.000 do 1.000. p.n.e., prije nego što je jedva istraženo potopljeno.
Egipat: Potopljeni spomenici i raseljeni narod
U Egiptu, Asuanske brane potopile su preko 1.000 lokacija, uključujući Hram Izide, grad Aniba i nekoliko drugih drevnih spomenika. Ovi spomenici sada leže pod preko 2.000 kvadratnih milja vode jezera Nasser, jednog od najvećih umjetnih jezera na svijetu. Lice hrama Abu Simbel, iako je isječeno na komade i ponovno sastavljeno 65 metara iznad svoje izvorne lokacije, sam hram ostao je potopljen, ostavljajući ga nedostupnim za daljnja istraživanja. Philae, sveto mjesto poznato kao Biser Egipta, koje datira iz 300. p.n.e., također je potopljeno, zajedno s brojnim drugim hramovima, selima i grobljima. Približno 50.000 Nubijaca raseljeno je, gubeći svoje domove pod vodom.
Kina, Indija i drugi: Prepoznatljiv obrazac
Ovaj obrazac ponavlja se i u drugim dijelovima svijeta. U Kini, brana Tri klanca i brana Qiandao Lake potopile su preko 1.300 lokacija, uključujući 1.400 godina star grad iz dinastije Han, gdje su dobro očuvani hramovi, ceste i kuće nestali pod 40 metara vode. U Indiji, brana Panchet potopila je selo Telkupi i okolna područja, uključujući hramove koji datiraju iz 1. stoljeća. U Brazilu, brana Belo Monte potopila je neistražena arheološka nalazišta, dok su u Iraku brana Mosul uništila drevne sumerske i babilonske ruševine, a u Grčkoj brana Mornos potopila drevni grad Kallio s hramovima i utvrđenjima iz klasičnog grčkog perioda.
Što je s našim područjima?
Na prostorima bivše Jugoslavije, posebno u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, i Srbiji, postoji bogata prapovijesna i ilirska baština koja je bila izložena sličnim praksama skrivanja i devastiranja. Samo neki od primjera izgradnje umjetnih jezera (akumulacija) za potrebe brana su: jezero Peruća (Hrvatska), jezero Jablanica (BiH), jezero Đerdap (Srbija), jezero Piva (Crna Gora)… i sve su to redom lokacije koje su prebogate arheološkim nalazištima iz prapovijesti.
Kontrola i ograničenja: Tko štiti potopljenu prošlost?
Što je još uznemiravajuće, ova potopljena nalazišta nisu samo pod kontrolom lokalnih vlada, već i Sjedinjenih Država i Ujedinjenih naroda. Arheolog sa Bostonskog sveučilišta, Ricardo J. Elia, otkrio je kako UNESCO i Sjedinjene Države sprječavaju arheologe u istraživanju ovih potopljenih nalazišta, pozivanjem na Zakon mora, Podvodno kulturno naslijeđe i Ekskluzivne ekonomske zone. Ovi zakoni, prema Eli, stvoreni su kako bi omogućili spašavanje i krađu, ali istovremeno ograničili pristup neovisnim arheolozima, čime se osigurava da se ova nalazišta ostaju nedostupna širem istraživanju.
Zaključak: Dobro osmišljeni plan
Dok se brane formalno grade iz razloga poput kontrole poplava, proizvodnje električne energije i gospodarskog razvoja, sve jasnije postaje da je ovaj globalni obrazac potapanja arheoloških nalazišta dobro osmišljeni plan. Logika nalaže da je nemoguće ovolika količina slučajnosti, te da se radi o akcijama šireg plana za očuvanje nametnutog povijesnog narativa, koji izbjegava otkrivanje informacija koje bi mogle remetiti ustaljene priče. Svaki potopljeni hram, grad ili naselje nije samo gubitak za arheologiju, već i za čovječanstvo, jer nam oduzima priliku da razumijemo tko smo i odakle dolazimo.
U svjetlu ovih otkrića, vrijeme je da se suočimo s pitanjem: tko zaista kontrolira našu prošlost, i zašto? Možda je vrijeme da podignemo zastor i otkrijemo istinu koja leži pod vodama, prije nego što postane zauvijek nedostupna.
Foto naslovnice: web screenshot
P O D I J E L I !
