Zapratite nas na Telegramu: https://t.me/provjeri_net i YouTube: https://www.youtube.com/@provjeri_net
„Klimatske promjene na aparatima“
Dok globalni fokus ostaje na topljenju polarnih ledenih ploča i porastu razine mora, dva neočekivana trenda na suprotnim krajevima svijeta izazivaju pitanja o složenosti klimatskih procesa. Grenlandska ledena ploča bilježi značajan porast površinske mase leda u odnosu na 30-godišnji prosjek (1981.–2010.), dok Antarktika, nakon desetljeća gubitaka, iznenađujuće bilježi rekordni porast mase leda između 2021. i 2023. Ovi fenomeni, potkrijepljeni najnovijim znanstvenim podacima, ostaju gotovo neprimijećeni u mainstream medijima. Je li riječ o prirodnim fluktuacijama, promjenama u klimatskim obrascima ili nečemu što ne odgovara uobičajenim pričama o klimi?
Grenland: Neočekivani porast leda
Prema podacima Danskog meteorološkog instituta (DMI) i Polar Portala, površinska masa leda (Surface Mass Balance, SMB) na Grenlandu bilježi značajan porast. U sezoni 2022./2023., površinska masa porasla je za oko 398 milijardi tona, što je blizu prosjeka 1981.–2010. i 15. najviša vrijednost u 43-godišnjem nizu podataka. Do svibnja 2025., u sezoni 2023./2024., zabilježeno je čak 554 milijarde tona novog snijega i leda, najviše za taj datum u posljednjih osam godina, znatno iznad prosjeka. Ovaj porast povezan je s povećanim padalinama i hladnijim ljetima. Na primjer, u lipnju 2022., snažan snježni događaj odgodio je početak sezone topljenja za 17 dana, dok je ljeto 2023. donijelo neuobičajeno niske temperature i više oblačnosti, smanjujući topljenje.
Meteorološka stanica Tasiilaq zabilježila je 2023. drugu najveću količinu snijega od 1898., a južni Grenland doživio je rekordne padaline. Ovi uvjeti, uz meteorološki fenomen „blokiranja“ (visokotlačni sustavi koji donose hladniji zrak i više snijega), značajno su pridonijeli akumulaciji leda u unutrašnjosti otoka. Iako obalni ledenjaci poput Jakobshavn Isbræ i dalje gube masu, unutrašnjost Grenlanda ostaje stabilna ili bilježi dobitke, što povećava ukupnu površinsku masu.
Antarktika: Rekordni povratak leda
S druge strane svijeta, Antarktika donosi jednako iznenađujuće vijesti. Studija objavljena u Science China Earth Sciences otkrila je da je Antarktička ledena ploča (AIS) između 2021. i 2023. zabilježila rekordni porast mase, preokrenuvši desetljeća gubitaka. Prema podacima satelitske gravimetrije (misije GRACE i GRACE-FO), AIS je od 2011. do 2020. gubila masu po stopi od 142 milijarde tona godišnje, značajno pridonoseći porastu razine mora. Međutim, između 2021. i 2023., ledena ploča dobila je približno 108 milijardi tona godišnje, što je dovelo do privremenog smanjenja globalnog porasta razine mora za oko 0,3 milimetra godišnje.
Ovaj porast posebno je izražen na istočnom Antarktiku, u regijama Wilkes Land i Queen Mary Land, gdje su ključni ledenjaci – Totten, Denman, Moscow University i Vincennes Bay – pokazali značajan oporavak. Ovi ledenjaci, koji su od 2011. do 2020. gubili masu zbog površinskog topljenja i ubrzanog ispuštanja leda u ocean, sada bilježe dobitke zahvaljujući neuobičajeno visokim padalinama. Istraživači s Tongji Universityja pripisuju ovaj trend anomalnim oborinama, koje su povećale akumulaciju snijega na ledenoj ploči.
Zašto led raste i zašto mediji šute?
- Povećane padaline: I na Grenlandu i na Antarktiku, ključni čimbenik je iznadprosječna količina snijega. Na Grenlandu, snježne padaline u unutrašnjosti i na jugu dosegle su rekordne razine, dok su na Antarktiku obilne oborine u istočnim regijama preokrenule gubitke u ključnim ledenjacima.
- Hladniji regionalni uvjeti: Hladnija ljeta na Grenlandu, uz niski tlak i sjeverne vjetrove, smanjila su topljenje. Slično tome, na Antarktiku su promjene u atmosferskim obrascima dovele do povećane oblačnosti i nižih temperatura, potičući akumulaciju snijega.
- Meteorološki fenomeni: Fenomen „blokiranja“ na Grenlandu i slične promjene u cirkulaciji na Antarktiku (poput snažnih ciklona koji donose vlagu) povećale su padaline i smanjile topljenje.
- Prirodna varijabilnost: Klimatski sustavi su podložni fluktuacijama. Porast mase na oba pola može biti dio prirodnih ciklusa ili privremene reakcije na regionalne klimatske promjene.
Unatoč značaju ovih podataka, vijesti o porastu leda na Grenlandu i Antarktiku rijetko dopiru do šire javnosti. Dok mediji često naglašavaju topljenje leda i porast razine mora, rijetko ili gotovo nikada ne spominju pozitivne trendove u površinskoj masi, što vrlo jasno sugerira da se podaci o porastu leda smatraju „nepoželjnima“ jer ne odgovaraju uobičajenim pričama o klimi.
Provjeri/mediji
Foto naslovnice: web screenshot
P O D I J E L I !
