Zapratite nas na Telegramu: https://t.me/provjeri_hr i YouTube: https://www.youtube.com/@provjeri_hr
Nastavljamo priču i slijedimo narativ postavljen u članku Koliko Hrvata bi se momentalno preselilo u OVU državu?, u kojem čitateljima, a prije svega intelektualcima i misliocima, te svim poštenim ljudima predstavljam Ideju, tzv. “blueprint”, za jedan bolji život cijele nacije, a koja počiva na ideji poštenog i zdravog novca.
U prošlom smo nastavku kvantificirali neke vrijednosti Ideje poštenog novca i uveli pojmove kao što su novčane jedinice PPM i PPB. U današnjem ćemo nastavku pokušati usporediti današnji (klasični) novac, budući tzv. “digitalni” novac (CBDC – Central Bank Digital Currency) i tzv. “pošten novac”.
Klasični novac
U jednom sam od prošlih članaka detaljno opisao “mehaniku” suvremenog novca. Da se podsjetimo. Tržište novca možemo zamisliti kao gumeni balon pun gazirane vode i mjehurića. Mjehurići su bankovni računi tvrtki i fizičkih osoba: neki su veći, neki manji. Svaki put kad dođe do novčane transakcije između prodavača i kupca – njihovi se mjehurići jednakomjerno stisnu (kupac) i rašire (prodavač). Volumen gumenog balona se nije promijenio. Tu i tamo se kakav mjehurić “rasprsne” (nestane) što predstavlja gašenje bankovnog računa ili bankrot neke tvrtke ili fizičke osobe.
Gumeni balon “diše” – širi se i skuplja sa svakim novim plasiranim bankovnim kreditom i uplatom anuitete. Kada banka izmisli novi novac izdajom kredita tvrtki ili građaninu, balon se raširi i poveća svoj volumen. Svaki mjesec se balon skuplja, kako već zajmoprimci vraćaju svoje mjesečne anuitete (glavnice).
Važno je napomenuti da postoje dva gumena balona. Prvoga smo upravo opisali, a on sadrži sve bankovne račune (komitente), njihove individualne iznose, sve transakcije kupnje/prodaje i predstavlja tzv. “glavnički” novac. To je novac oko kojeg se svi zajmoprimci trude “pokupiti” ga da mogu vratiti odnosno otplatiti svoje kredite.
U drugom balonu se nalaze kamate, tzv. “kamatni” novac, pa ga tako možemo nazvati “kamatni” balon. U njemu se pohranjuju bankovne evidencije o iznosima kamata. Sa svakom otplatom anuitete nekog kredita (recimo onog našeg stana od 100.000 €; ukupni iznos kredita 150.000 €, anuiteta 1.500 €, glavnica 1.000 €, kamate 500 €) – 1.000 € glavnice se u “glavničkom” balonu poništi, taj novac nestane s tržišta novca, a balon se malo stisne, smanji volumen. Istovremeno se onih 500 € kamata poništi u “kamatnom” balonu, pa se i on malo stisne.
Najključnija stvar je da nitko od građana, tvrtki i zajmoprimaca nema dostup do kamatnog balona. Oni svoje kredite otplaćuju isključivo novcem iz glavničkog balona. To je “percepcija stvarnosti” većine ljudi, koji o tim “balonima” ništa ne znaju i posljedično ništa ne razumiju. Kamatni balon je za tvrtke i građane nevidljiv, ne postoji. Iako banke međusobno vrlo aktivno i vrlo veselo trguju tim kamatnim novcem, jer svaka banka ima (barem) ta dva balona, a moguće i više njih – skrivenih od očiju javnosti.
Iz prikazanog se jasno vidi sva monstruoznost današnjeg klasičnog novca, kojeg se može prikazati jednadžbom Novac = Dug.
Digitalni novac (CBDC)
Što u današnjem glavničkom balonu nedostaje? Pa nedostaje detaljna kontrola nad kretanjem svakog pojedinog “novčića”, svakog pojedinog eura, dolara ili funte. Danas niti banka niti bilo koja druga institucija nema informacije o tome kako izgleda životni vijek svakog pojedinog eura ili dolara, koji je plasiran na tržište novca. Jer, taj jedan konkretan euro, taj naš “novčić” živi svoj autonoman i posve anoniman život: u jednom trenutku se nalazi na bankovnom računu ili novčaniku onog čovjeka, prije negoli je platio račun za struju, dok je već u slijedećem trenutku na bankovnom računu tvrtke za distribuciju električne energije.
Cijelo vrijeme života tog “novčića” nitko živ ne zna gdje je sve bio, u kojim sve novčanicima i bankovnim računima, te u kakvim je transakcijama sudjelovao. Banka ga je nekoć davno kreirala kroz plasiranje jednog kredita u kojem je bilo 100.000 njemu sličnih malih “novčića”. Ali od tog trenutka dalje taj novčić živi posve anoniman, nevidljiv život, jer ga nitko u masi novca na tržištu ne može locirati. Čak i kada ga banka uništi, onog dana kada zajmoprimac u cijelosti vrati svoj kredit, banka ne zna i ne može znati kada je i gdje, te za koga taj novčić kreirala. Ne zna čak ni to je li ga sama kreirala ili ga je kreirala neka druga banka nekom svom zajmoprimcu.
Nedostaje li još štogod? Pa naravno – nedostaje tzv. “dubinska” informacija o svakoj pojedinoj novčanoj transakciji (kupnji / prodaji ili nekakvom bankovnom transferu). Vaš račun iz Lidla sadrži podatke o svim artiklima koje ste kupili. Lidl može na osnovi tih podataka voditi vlastitu evidenciju o vama, odnosno vašoj bankovnoj kartici – što i kada kupujete, te kako često. Iz Lidla na banku odlazi samo kumulativan iznos transakcije. Banka ne zna što ste i kada kupili, te koliko često odlazite u trgovinu po taj artikl. A banke to strahovito zanima.
Tu prestaje priča o klasičnom, današnjem novcu i počinje priča o tzv. “digitalnom” novcu CBDC. Kod digitalnog novca svaki novčić, u prenesenom značenju, ima svoje ime i prezime, datum kreiranja, ime i prezime trenutačnog vlasnika, datum transakcije kada je promijenio vlasnika i još neke podatke koji se automatski upisuju kada dođe do promjene vlasništva.
Pored toga svaka transakcija može imati nebrojeno dodatnih podataka. Ti se podaci evidentiraju i upisuju kroz “profil” vlasnika bankovnog računa: tvrtke ili fizičke osobe. A profil nije ništa drugo doli hrpa podataka o vlasniku tog bankovnog računa. U tom profilu može biti zapisano bilo što: zdravstveno stanje te osobe, (ne)valjanost njene vozačke dozvole i/ili putovnice, je li osoba bila osuđivana, je li (ne)primjeran građanin, njen tzv. “cjepni” status, spol i seksualne aspiracije, završene škole i visina IQ, je li osoba (bez)opasna i za koga je (bez)opasna, da li je član neke političke stranke / grupacije, izlazi li na izbore ili “apstinira”, itd.
Podaci u tom profilu mogu biti bilo što. Može biti i boja. U profilu osobe ili tvrtke A može biti zabilježeno da ne može izvoditi nikakve transakcije (plaćanja) profilima koji su označeni crvenom bojom, jer crvena predstavlja zabranu. Profil A je zelene boje i dozvoljena su mu samo plaćanja / transakcije npr. zelenim i/ili plavim profilima.
Crveni profil isto tako može imati zabranu kupovanja alkoholnih pića i cigareta. Ljubičasti profil može imati zabranu kupovanja goriva u iznosu većem od 100 € mjesečno. Roza profil može imati zabranu kupovanja mesa u iznosu većem od 50 € mjesečno. Narančasti profil može imati zabranu kretanja više od 15 km od svog doma – pa mu je tako onemogućena svaka transakcija izvan njegovog mjesta prebivanja – ništa od ispijanja kavice u susjednom “bloku” ili gradu. A crni profil može imati zabranu kupovanja svega osim kruha i osnovnih živežnih namirnica, s posebnog popisa koji odobrava neka državna agencija.
Profil vlasnika bankovnog računa A na taj način “zna” da je neki novčić stigao iz profila vlasnika bankovnog računa B, pod uvjetom da je transakcija dozvoljena odnosno odobrena. Ukoliko je transakcija nedozvoljena, nije odobrena, onda do nje i ne dolazi. Ukoliko neka osoba npr. javno izražava negativno mišljenje o tekućoj politici države i njenim političarima ili bilo kojim drugim javnim osobama – njezin se bankovni profil može “obojati” crveno ili crno – ovisno o težini verbalnog “delikta”.
Mogućnosti “blokade” tzv. “neposlušnih” građana su u CBDC svijetu neograničene. Svaki profil može sadržavati proizvoljno mnogo podataka, koje si možete predstavljati i kao mnoštvo tzv. “semafora”. Ukoliko su svi semafori, njih 50 ili 100 ili 1.000, zelene boje – onda su građaninu ili tvrtki dozvoljene sve transakcije. Ukoliko postoji nekoliko žutih semafora – onda su građaninu / tvrtki određene transakcije uskraćene. Ako postoji i nekoliko crvenih semafora – broj uskraćenih novčanih transakcija dodatno se povećava – bilo na ulaznoj strani (priliv sredstava), bilo na izlaznoj strani (plaćanja, odliv sredstava).
A ukoliko postoji i nekoliko “crnih” semafora ili su čak svi semafori crni – građaninu su oduzeta praktično sva transakcijska prava – njegov socijalni, društveni i ekonomski život je praktično “ugašen”. Ne može primiti novac ni od koga, čak ni od svojih roditelja, uže rodbine ili prijatelja, a isto tako ne može trošiti sredstva s kojima raspolaže na svojem bankovnom računi ni na što – unatoč tome što ima dovoljno novaca na računu i nije u tzv. “minusu”.
Semafore neće paliti i gasiti neke bankovne službenice u vašoj Zagrebačkoj banci, PBZ, Erste ili OTP banci. A ne, ne. Naše, hrvatske banke s time nemaju ništa, a bogami ni naše hrvatske službenice. Sjedište “CBDC-banke” je u Evropskoj centralnoj banci (ECB), u Frankfurtu na Majni, u Njemačkoj. A semafore ne pale / gase neke njemačke prsate službenice, koje su Minhenski Oktoberfest zamijenile sa ECB bankom.
Te semafore će paliti / gasiti tzv. “bankarska” umjetna inteligencija (UI), onog trenutka kada iskažete svoju “neposlušnost”: niste pravovremeno platili parkirni prekršaj, niste pravovremeno platili anuitetu svog stambenog kredita, na facebooku ste se malo previše “razbaškarili” i rekli koju “previše” o nekom premijeru, niste se odazvali na tzv. “cijepljenje” tzv. mRNA “cjepivima”, niste se odazvali na poziv u evidenciju vojno sposobnih ljudi ili čak na regrutaciju, i tako dalje, i tako bliže.
Paljenje tih “semafora” biti će odlična prilika da svekolika populacija na vlastitoj koži iskusi sve “draži” digitalnih valuta, a ujedno će imati priliku da se tu i tamo nekome na licu mjesta upali po koja “lampica” u glavi.
Pored toga naši CBDC novčići imati će tu “magičnu” sposobnost da mogu imati vijek trajanja. Ukoliko novčić ne potrošite do kraja mjeseca – on automatski nestaje s vašeg bankovnog računa. Ili mu se oduzme neka unaprijed određena vrijednost u obliku postotka. Recimo, može mu se već slijedeći mjesec umanjiti vrijednost za 10%, a mjesec dana nakon toga za slijedećih 10%, pa još 10%, i tako redom.
Tako da ništa od vaše “štednje” za novi stan, BMW ili putovanje na Bali. Neke ćete novčiće pak moći koristiti samo za kupnju određenih proizvoda i usluga koje odredi neka državna agencija. Ulaz u “elitne” klubove i restorane biti će dozvoljen samo “elitnim profilima” koji imaju sve zelene semafore ili pak direktno pripadaju tzv. “oligarhijskim komunistima”, za koje ti semafori ne vrijede.
Eto, to vam je ukratko priča o digitalnom novcu, tzv. CBDC-ima, koji u Europi, a samim time i u Hrvatskoj, stupaju na snagu već u listopadu 2025 godine. Sama “mehanika” novca: krediti, glavnice i kamate, glavnički novac i glavnički balon, kamatni novac i kamatni balon – ostaju nepromijenjeni. Još uvijek će postojati zdrav odnosno tzv. “glavnički” novac, te loš / nezdrav / tzv. “kamatni” novac, a pojaviti će se skriveni tzv. “semafori” na vašem bankovnom računu.
Te “semafore” vi kao korisnik bankovnog računa nećete vidjeti niti imati dostup do njih. Kakve je boje pojedini semafor saznat ćete onog trenutka kada budete htjeli obaviti neku novčanu transakciju: bilo dolaznu (priliv novčanih sredstava), bilo odlaznu (odliv novčanih sredstava, kupnja proizvoda i usluga ili transfer novca vašoj majci / ocu / djeci) – pa kad vam ta transakcija bude “blokirana” – pretpostavljam da će vas ECB banka obavijestiti gdje, kada i kako ste “zgriješili” i kako grešku možete ispraviti: npr. s tzv. “mRNA docjepljivanjem” ili plaćanjem kakve “masne” kazne za “verbalni delikt”.
Da stvar bude bolja: ukoliko na računu imate dovoljno sredstava, a dospjela vam je na naplatu kazna za nepropisno parkiranje, zapao datum računa za struju ili vam je zapao datum plaćanja anuitete – ECB banka će vam automatski skinuti tu količinu novca s vašeg računa i proslijediti je dotičnoj tvrtki ili instituciji. Nećete dobiti nikakve “opomene” i slično. Kada slijedeći dan pogledate stanje na računu – odmah ćete uvidjeti da su kazna za pogrešno parkiranje, račun za struju ili anuiteta kredita podmireni.
A ukoliko na računu ne budete imali dovoljno sredstava za plaćanje tih troškova – automatski će se upaliti nekoliko “crvenih” semafora. Pa će vam ECB banka spriječiti bilo kakve transakcije, dok se vaš račun ponovo ne napuni do te mjere da platite onaj prvotni dug (račun za struju, anuitetu kredita, kaznu,…). Tek kada se poravnaju vaša dugovanja, onaj će se crveni semafor pretvoriti u zelenog. Ali je moguće da će se upaliti neki drugi crveni semafor koji će predstavljati podatak: ova osoba nije povjerljiva, jer ne poravnava uredno svoja dugovanja.
Ukoliko ste previše “lajali” na nekog političara ili javnu osobu – ECB banka će vam automatski “skinuti” iznos kazne za “verbalni delikt” s vašeg računa. Mogu pretpostaviti da će svaki građanin prije jutarnje kave i još prije umivanja i pranja zuba, odmah nakon buđenja – najprije provjeriti stanje na svojem bankovnom računu. Te svakako prije odlaska u bilo koju trgovinu – ako ništa drugo, da se ne “crveni” pred drugim kupcima u Lidlu ili Bauhausu ili na benzinskoj crpki.
To vam dođe kao direktna kazna od Boga – samo što Bog nije Bog, već algoritam umjetne inteligencije u nekoj banci koja čak nije hrvatska banka na hrvatskom tlu. CBDC će donijeti “pacificiranje” svih ljudi koji razmišljaju svojom glavom – neke vrste “getoizaciju” najpametnijih i najrazumnijih građana. A sve ostale građane će držati u strogo čuvanom toru, da ne kažem zatvoru. Stoka sitnog zuba morat će biti maksimalno poslušna da održi koliko toliko zelenih semafora na svojim digitalnim bankovnim računima.
Mogu pretpostaviti da će implementacija digitalnog CBDC novca u prvoj godini krenuti s kakvim posebnim, ekstra popustima – zato da najprije privuku one najgluplje državljane i stvore “kritičnu” masu. A kasnije će tu kritičnu masu ljudi “upotrijebiti” protiv “buntovnika” – po istom psihološko-društvenom uzorku, kakvog su upotrijebili 2020. za vrijeme Covid pLandemije, kada su doslovno “nahuškali” tzv. “vaksere” protiv tzv. “antivaksera”. S time da će ovoga puta mržnja “digitalaca” protiv “anti-digitalaca” biti kudikamo veća i žešća. Ne bi se čudio da “digitalci” počnu maltretirati “anti-digitalce” na kudikamo brutalnije i nasilnije načine od svih dosad viđenih. Podijeli pa vladaj – tako to ide.
Ali … nije baš sve tako crno. Put kojim ide ova civilizacija s uvođenjem CBDC novca je jedna totalitarna, apsolutna psihoza cjelokupne nacije. A to je izuzetno plodno tlo za općedržavni bunt i implementaciju Ideje poštenog novca.
Pošten novac
Ideja o poštenom novcu pretpostavlja ne samo drukčiju “mehaniku” novca već i fundamentalno drukčiji “novac”. Pošten novac ima vrlo malo sličnosti s današnjim klasičnim ili budućim CBDC novcem. Kao prvo – nema kamata i lošeg tzv. “kamatnog” novca. Novac više nije dug (Novac =/= Dug) jer ga ne plasiraju banke kao dug zajmoprimca. Banke ne postoje, nema ih. Iz jednadžbe novca smo izbacili tog monstruma iz “crne lagune”.
Pošteni novac su dionice odnosno postoci, promili, PPM-i i PPB-i (opisani u prošlom nastavku) vlasništva nad cjelokupnim bogatstvom Države. Gledajući s “kvantitativnog” stajališta, postoji samo jedan “balon” koji je statičan i konačan: ne širi se i ne skuplja. Balon poštenog novca je rigidna, nepomična, armiranobetonska struktura koja uvijek predstavlja 100% svih vrijednosti jedne nacije. Ne može u jednom trenutku imati 98% a u slijedećem 102%.
Ali ima jedna druga zanimljivost – i taj balon “diše”, širi se i skuplja, što zvuči kontradiktorno na upravo rečeno – ali ne na kvantitativnom području. Balon se prije svega širi na kvalitativnom području. Cjelokupna masa žetona, PPM-a i PPB-a je doduše uvijek 100%. Ali zato raste njihova vrijednost, njihova kvaliteta. Sa svakim na novo obrađenim pšeničnim poljem, sa svakim novim maslinikom, sa svakom novom tvornicom, sa svakom novom bolnicom ili školom, sa svakom novom cestom ili mostom – raste njihova kvaliteta, njihova vrijednost. A o kvaliteti sam pisao u jednom od prošlih nastavaka.
Doduše, i taj se balon može stisnuti, što prije svega ovisi o količini svijesti svih državljana i njihovoj odgovornosti. Recimo da građani zapadnu u neku vrstu letargije, bezvoljnosti i neodgovornosti. Umjesto da grade nove maslinike, tvornice i ceste – mogu sve prepustiti “kvragu”. Postojeća vrijednost svega u Državi postepeno će propadati, gubiti vrijednost, tvorničke hale će prekriti trava, trnje i grmlje, maslinici će “podivljati”, plodna polja će se pretvoriti u neprohodne džungle, a škole i bolnice u bojno polje.
Imamo i nekih sličnosti s klasičnim i CBDC novcem. U tom jednom jedinom balonu isto se tako nalaze mjehurići – koji umjesto bankovnih računa predstavljaju udio svakog pojedinog građanina u sveukupnom bogatstvu Države. Mjehurići se stežu i šire, već ovisno o tome da li se radi o ulaznoj transakciji (priliv PPM-a i PPB-a kroz “plaću” ili prodaju proizvoda i usluga) ili izlaznoj transakciji (odliv PPM-a i PPB-a kroz “kupnju” proizvoda i usluga).
U tom se balonu isto tako puno događa: žetoni, PPM-i i PPB-i slobodno kruže i cirkuliraju, vrte se i kreću, te mijenjaju vlasnike. A najvažnija stvar je da nema inflacije – svota svih žetona, ukupni saldo je uvijek 100%.
Glavna prednost poštenog novca je da svi građani sudjeluju u odlučivanju i upravljanju tom Državom sukladno količini žetona, postotaka, promila, PPM-a i PPB-a, s kojima raspolažu u svakom dotičnom trenutku. Građani sami dogovaraju i pišu pravila kako cijela stvar funkcionira – bez nepotrebnog i zlonamjernog uplitanja domaćih ili stranih političko-ekonomskih “struktura”, “moći” i “interesa”.
Ostajte mi zdravo do slijedećeg nastavka.
Legenda:
Prvi dio: komprimirano predstavljanje Ideje: Koliko Hrvata bi se momentalno preselilo u OVU državu?
Drugi dio: Besmisao novca, kamata i prekomjernog bogaćenja
Treći dio: Stravične posljedice tzv. “dužničkog” novca
Četvrti dio: Put do poštenog novca – Individualni kapitalizam
Peti dio: Pošten novac počiva na pojmu kvalitete – prije svega kvalitete ljudi
Šesti dio: Pošten novac je igra optimizacije
Sedmi dio: današnji članak
Foto naslovnice: web screenshot
P O D I J E L I !
