Zapratite nas na Telegramu: https://t.me/provjeri_net i YouTube: https://www.youtube.com/@provjeri_net
Mozak na pašu…
U posljednjih nekoliko godina svjedoci smo brze transformacije digitalnog svijeta, a najnoviji razvoj događaja – najava da OpenAI, tvrtka iza ChatGPT-a, planira pokrenuti vlastiti preglednik temeljen na umjetnoj inteligenciji – samo je vrh ledenjaka. Na prvi pogled, čini se da se radi o uzbudljivoj konkurenciji između tehnoloških divova: Google Chrome, s ogromnih 3,45 milijardi korisnika, suočava se s izazovima poput Perplexityjeva preglednika Comet i nadolazećeg OpenAI-jevog preglednika. No, ispod površine, ova “utrka” nije ništa drugo nego pažljivo isplanirana strategija za preoblikovanje interneta i uvlačenje korisnika u mrežu umjetne inteligencije (AI) koja će definirati što vidimo, čitamo i vjerujemo.
Lažna konkurencija: Sve je unaprijed dogovoreno
Dok se Google bori s antimonopolskim tužbama koje bi mogle prisiliti prodaju Chromea, a OpenAI i Perplexity lansiraju svoje AI-pokretane preglednike, lako je povjerovati da svjedočimo tržišnoj borbi za dominaciju. No, sve je to samo iluzija slobodnog tržišta. Tehnološke tvrtke već godinama usavršavaju umjetnost stvaranja ovisnosti o njihovim platformama, a sada, uz pomoć umjetne inteligencije, ta kontrola postaje sve sofisticiranija. ChatGPT, s 485 milijuna aktivnih korisnika mjesečno i preko milijardu dnevnih upita, već pokazuje kako AI može zamijeniti tradicionalne tražilice poput Googlea. Perplexityjev Comet, sa svojim asistentom koji sažima sadržaj, upravlja e-poštom i automatizira zadatke, samo je još jedan korak u tom smjeru.
Ova navodna “utrka” između preglednika nije ništa drugo nego koordinirani napor da se korisnici navuku na blagodati AI-a. Personalizirani odgovori, brza obrada upita i automatizacija složenih zadataka zvuče privlačno, ali dolaze s cijenom: gubitkom kontrole nad informacijama kojima smo izloženi. Dok danas još uvijek možemo pronaći raznolike, ponekad i nefiltrirane informacije na internetu, sutra bi to moglo biti prošlost. AI-pokretani preglednici, poput onih koje razvijaju OpenAI i Perplexity, dizajnirani su da pružaju “sintetičke” i “kontekstualno specifične” odgovore. No, tko odlučuje što je “ispravno” ili “relevantno”? Sve više, to će biti algoritmi – i tvrtke iza njih.
Kraj pretraživanja kakvo poznajemo
Tradicionalne tražilice poput Googlea nude popis poveznica, ostavljajući korisniku slobodu da odabere što će istražiti. Nasuprot tome, AI-pokretani preglednici poput Cometa ili OpenAI-jevog nadolazećeg preglednika eliminiraju taj korak, pružajući direktne odgovore koji su već obrađeni i filtrirani. Gartnerova studija predviđa da će do 2026. 30% online upita obrađivati AI asistenti, što znači da će korisnici sve rjeđe nailaziti na sirove, nefiltrirane informacije. Ovo predstavlja fundamentalnu promjenu u načinu na koji konzumiramo sadržaj: umjesto raznolikosti perspektiva, dobit ćemo ono što algoritam smatra “najboljim” odgovorom.
Ova promjena nije slučajna. AI sustavi su trenirani na ogromnim količinama podataka, ali ti podaci nisu neutralni – oni odražavaju prioritete, interese i pristranosti svojih stvaratelja. Kako sve više korisnika prelazi na AI asistente, postavlja se pitanje: što će se dogoditi kada svi odgovori budu usklađeni s nekim “službenim narativom”? Ako su tvrtke poput OpenAI-a i Perplexityja sposobne oblikovati odgovore prema unaprijed definiranim smjernicama, internet kakav poznajemo – prostor raznolikosti mišljenja i slobodnog istraživanja – mogao bi nestati.
Ovisnost o AI: Planirana zamka
Privlačnost AI-pokretanih preglednika leži u njihovoj sposobnosti da olakšaju život. Zamislite preglednik koji ne samo da traži informacije, već i ispunjava obrasce, rezervira usluge i upravlja vašim rasporedom – sve uz nekoliko glasovnih naredbi ili klikova. OpenAI-jev preglednik, s integriranim AI Operator agentom, obećava upravo to. No, ova pogodnost dolazi s ozbiljnim rizikom: potpunim pristupom vašim osobnim podacima. Svaki upit, svaka interakcija, svaki klik bilježi se kako bi se algoritmi dodatno usavršili – i kako bi se vaši podaci potencijalno iskoristili za druge svrhe.
Ova ovisnost o AI sustavima dio je šire strategije. Kako korisnici postaju sve više ovisni o personaliziranim odgovorima i automatizaciji, gube sposobnost kritičkog preispitivanja informacija. Kada vam AI asistent kaže da je nešto istina, koliko često ćete to provjeravati na drugim izvorima? A što ako ti drugi izvori postanu sve teže dostupni jer su svi preglednici i tražilice pod kontrolom istih AI sustava?
Googleova uloga: Žrtva ili suučesnik?
Google, sa svojim ogromnim tržišnim udjelom, možda se čini kao žrtva u ovoj priči, posebno s antimonopolskim tužbama koje prijete njegovoj dominaciji. No, ne smijemo zaboraviti da je Google sam pionir u razvoju AI tehnologija i da već integrira napredne AI značajke u svoje proizvode. Možda se ne radi o tome da Google gubi bitku, već da se prilagođava novom krajoliku u kojem će AI dominirati, bez obzira na to tko je “pobjednik” u ovoj navodnoj utrci.
Antimonopolska tužba možda je samo dimna zavjesa, dio šire strategije za smirivanje javnosti dok se prijelaz na AI-pokretani internet odvija. Ako Google bude prisiljen prodati Chrome, novi vlasnik – možda čak i Microsoft, koji financira OpenAI – mogao bi samo nastaviti istim putem, integrirajući još više AI funkcionalnosti i učvršćujući kontrolu nad informacijama.
Što dolazi sutra?
Dok danas još uvijek možemo pronaći raznolike informacije na internetu, pitanje je što će biti sutra. Kada AI preglednici postanu norma, a tradicionalne tražilice nestanu, naši odgovori bit će sve više filtrirani, usklađeni i kontrolirani. Internet kakav poznajemo – prostor slobodnog istraživanja i razmjene ideja – mogao bi biti zamijenjen sterilnim, AI-kuriranim svijetom u kojem je svaki odgovor pažljivo oblikovan prema interesima onih koji kontroliraju algoritme.
Ova “utrka” između Googlea, OpenAI-ja i Perplexityja nije ništa drugo nego predstava čiji je krajnji cilj navesti nas da povjerujemo u blagodati umjetne inteligencije. No, dok se divimo njihovim mogućnostima, riskiramo gubitak nečeg puno vrijednijeg: slobode da sami tražimo istinu.
Provjeri/francesoir.fr
Foto naslovnice: web screenshot
P O D I J E L I !
Naravno da je lažna utrka, predstava i obmana, kao i sve ostalo.
-kao što je lažni sukob i lažni hladni rat Istok-zapad
-kao što je lažni sukob na liniji Zapad-BRICS
-kao što je lažni sukob EU-SAD
-kao što je lažni sukob Republikanci-demokrati u SAD-u, odnosno trumpovci-antitrumpovci
-kao što je i lažni sukob ljevičari (globalisti)-desničari (antiglobalsiti) u EU-u i Europi
-kao što je i lažni sukob u okviru istog sistema: podržavatelji Izraela – kritičari Izraela..
-kao što je lažno rivalstvo i lažna konkurencija npr. između pepsija i coca cole, microsofta i applea, Nikea i adidasa, itd… što se stalno sugerira ovcoidima, u stvarnotti svi veliki koncerni pripadaju jednoj te istoj mafiji
– kao što je lažni sukob i ekonomsko rivalstvo Zapad-Kina- i ovde je sve u rukama istih vlasnika, i zapadni i “kineski” koncerni, koji su ustvari samo podružnice velikh zapadnih koncerna, u sklopu procesa postepenog preslagivanja “perestrojke”, ekonomske i političke moći sa SAD-a i Zapada na Kinu…
itd, itd, itd
sve je ustvari pod jednim krovom, u jednom okviru, u jednok istom krugu, i sve u vlasništvu i pod kontrolom iste grupe osoba, iste mafije; glafije ili globalnog kulta, ili kabale, ili “judeo-maosnerije” ili duboke države… bilo kako ih nazvali
i ovdje u ovom slučaju opisanom u članku, dovoljno je malo pročeprkati, da se vidi da je sve laž i da svi rade za istu mafiju..
ustvari ne mora se ništa ni čeprkati, već ti sama zdrava logika kaže, da je potpuno nemoguće, da netko običan i nezavistan tek tako kod od šale osniva neke UI firme, koje začas postanu velike i poznate i imaju odmah veliki utjecaj
➡️ Perplexity- novija UI firma, osnovana tek 2022. osnovali su je Aravind Srinivas, Denis Yarats, Johnny Ho, i Andy Konwinski.
samo malo začeprkanje po službenim informacijama je dovoljno da se vidi, da ova četvorica nisu bili neki mali, obični nezavisni, kopmjuterski stučnjaci i programeri, i da su došli tek tako sa neke farme iz prerije Nebraske, da kažu, ma ajmo osnovati koncern za UI, već su već od ranije radili u glafijinim firmama i koncernima.
➡️ Srinivas, indijskog porjekla, ranije je imao vodeće funkcije u OpenAI-ju, Google Brain-u, i DeepMind-u.
➡️ anglo-kinez Johhny Ho, porijeklom iz Hong Konga, studirao je na elitnom glafijom sveučilištvu Harvrd i ranije je radio u ⏩️ “Tower Research Capital”, firmi židovskog tajkuna ⏩️ Marka Gortona.
➡️ Denis Yarats (po prezimenu, vjerovatno rusko ili neko drugo slavensko porjeklo), je ranije imao funkcije u ⏩️ Facebooku, pa kasnije u firmi ⏩️ Quora, koja je kao neka vrsta digitalnog servisa za konkretna pitanja. neka vrsta tražilice, a osnivač Quore je Adam D’Angelo, također bivši visoko pozicionarni funkcioner u Facebooku.
➡️ Židov Andy Konwinski je već 9 godina ranije bio suosnivač druge firme ⏩️ “Databricks”, koja se također bavi UI-jom i tim stvarima vezanim za cloud.
I ova Konwinskijeva firma “Databricks”, 9 godina starija od Perplexytija je jedna od onih koja je dala kapital za Perpexlity. Ostali koji su dali kapital, lovu za Perplexity, bili su i Jeff Bezos, Tobias Lütke, Nat Friedman, i Nvidia.
⏩️Bezos je poznati židovski milijarder, vlasnik Amazona i Washington Posta.
⏩️ Lütke je kanadski biznismen njemačko-židovskog porjekla, usuonivač i suvlasnik koncerna⏩️ Shopify. Supredsjednik Shopify-ja je kanadaski židovski tajkun ⏩️ Harley Finkelstein, koji je još i član odbora ⏩️ CBC-ja, kandske državne televizije, te također član odbora u koncernima ⏩️ OMERS Ventures i ⏩️ Felicis Ventures.
Shopify je dobio kapital, lovu od ⏩️”Bessemer Venture Partners”, velikog “investicijsklg koncerna” (sličnog Black Rocku), čiji su vlasnici tajkunska milijarderska “filantroposka” obitelj Phips, čiji je utemeljetitelj milijarder ⏩️ Henry Phips, na prijelazu iz 19-tog u 20-to stoljeće nekad bio veliki pajdaš “kralja čelika” i masona Andrewa Carnegieja.
Shopify je također dobio kapital i od strane ⏩️ “FirstMark Capital”, sličnog investicijskog koncerna, dvojice židovskih tajkuna iz New Yorka. Te i od “Felicis Ventures-a” u čijem odboru, kako rekoh, sjedi, Harley Finkelstein, supredsjednik Shopifiya.
⏩️ Nat Friedman je židovski biznismen, koji je bio suosnivač firme ⏩️ Ximian, te suonaivač i šef firme ⏩️ Xamarin i šef firme ⏩️ GitHub. Sve 3 firme su na ovom istom području, AI, clouding, internet itd.. Također je bio šef ⏩️ GNOME Foundation.
⏩️ Xamarin- sofver kompanija je u vlasništvu⏩️ Microsofta.
⏩️ Nvidia je poznata tvrtka za proizvodnju grafičkih procesora. Osnovali su je prije 32 godine Jensen Huang, Chris Malachowsky i Curtis Priem. Sva trojica su također već od ranije imali iskustvo u ovoj glafijnoj ekipi raznih firmi koje se bave komjuteruima, internetom, itd..
⏩️ Curtis Priem je ranije radio za ⏩️ “Sun Microsystems”, proizvođača računala i softvera, kojega je 2010. preuzeo veliki koncern ⏩️ Oracle, poznatog židovskog milijardera ⏩️ Larryja Ellisona, koji je jedan od one trojice tajkuna, koje je Trump u siječnju odabrao za projekt ⏩️ “Stargate”
⏩️ Jensen Huang je još jedan anglo-kinez, porjeklom iz Tajvana. Milijarder, koji je bio direktor u firmi ⏩️ LSI Logic i dizajner mikroprocesora u pozantoj firmi ⏩️ AMD.
⏩️ Chris Malachowsky, židovski milijarder, ranije je imao funkcije , također u firmi ⏩️ Sun Microsystems, kao i velikom koncernu ⏩️ Hewlett-Packard (proizvodi računala, aparate za kopiranje itd..)
⏩️ Google osnovali 1998. samo tako kod o šale 😄 dva pametna 😄 židovska studenta i internetska “stručnjaka”,⏩️ Larry Page i ⏩️ Sergej Brin i postali milijarderi. 😄 Početni kapital za Google dao je baš Sun Microsystems i malo kasnije Jeff Bezos i Amazon.
Znamo da je u početku, osim Googlea, bilo još puno sličnih internestskih tražilica, ali su sve one postepeno nestale, tojste pometene, a Google je postao jedini div.
⏩️ Open AI, osnovali 2015., Elon Musk, Sam Altman, Ilja Suckever, Greg Brockman, John Schulman, Andrej Karapthy, Viki Cheung… Altman, Suckever, Brockman, Schilman i karpaty su židovi, Chenug opet anglo-kinez.
Musk se kofol kasnije posvađao sa pajdom Altmanom i povukao iz Open AI-ja. 😄
Za stvaranje Open AI-ja, su kapital dali, Muskov pajdo Peter Thiel, Microsoft, Amazon Web Services, Infosys i YC Research.
Dakle i ovdje., na sviom ovim primjerima vidimo da se ustvari radi o jednoj te istoj mafiji, Koja sve drži u svojim rukama. Sve te velike firme.
I onda par osoba, koje su već radile u tim, velikim firmama , neki i na visokim funkcijama, “osnivaju” nove firme, nove ogranke, na polju razvoja UI-ja i ostalim stvarima na polju kompjutera i interneta. I ove velike firme, veliki lovatori i milijraderi nartavno daju kapital za osnivanje novih firmi.
Ali neukim ovcoidima se sugerira, kao da su sve to neki genijalni stručnjaci za kompjutor i AI, poput one otrcane pričice (u slučaju gatesa i Microsofta); dakle samo tako sa šarafcingerom u ruci, 😄 ili sa običnom sposobnošću programiranja na starom računalu, otvaraju nove firme i stvarju genijalne nove UI programe i slične stvari 😄
I ta ionako nezainteresirana javnost, koja puši sve što joj mainstream servira, vjeruje u to
A ako možda i ima neko izvan ovog okvira mafije, izvan sistema, koji je neki genijalac i želi pokrenuti neku ideju, neku firmu, nema nikakve šanse, ili čak ako uspije, mafija ga brzo proguta, proguta njegovu firmu
Tako sve ostaje unutar jedne iste kriminalne mafije, — koja sa svojom gustom mrežom, tako u stvari drži cijeli svijet u šaci: finanacije, centralne i privatne banke, ekonomiju, politiku, države, znanost, tehniku, medije, a i zabavu, (glazba, film, sport) i sve ostalo, ama baš svaki segment javnog života i društva.
međutim, kada čovjek to pokuša objasniti nekom ovcoidu, nema šanse…
da je sve obmana i da su svi na istoj strani, evo još jedan dokaz:
tkp.at/2025/07/15/russische-flughaefen-werden-zu-ki-sicherheitszonen/
Rusija uvodi na glavnim zračnim lukama sisteme umjetne inteligencije za kontrolu i potpuni nadzor, naravno sve kao i uvijek upakovano u celofan navodne brige za sigurnost. Uvodi se UI tehnologija prepoznavanja lica
a sve to će raditi “Ntechlab”- vodeća ruska firma za UI.
Koja je kofol na listi ruskih firmi, koje su dobile sankicije od strane EU-a 😄 😄
Da ovaj “Ntechlab”, pripada istoj mafijaškoj ekipi kao i američke i zapadne firme Open AI i ostale, u to se možemo kladiti..
Slična predstava je bila ono prije nekoliko mjeseci, kada su i neki alterenativni mediji nasjeli, pa slavodobitno objavili da je kineska firma Deep Seek napravila još bolji i jeftiniji UI nego štop je Chat THP od Open AI-ja. 😄
Da sve spada u još jedan bezbrojni lažni šou, kofol rivalitet zapad-istok zapad-brics. itd… da Deep Seek i Opean Ai, pripadaju istoj mafiji, opet velika većina ovcoida nisu skužili..
“… međutim, kada čovjek to pokuša objasniti nekom ovcoidu, nema šanse…”
🤣🤣🤣👍👍
Još si dobro i prošao ako te samo nazove – “fanatikom”.. 🤣🤣
Po običaju, upisi odlični.
Za dokumentaciju i analizu…
Premda sa svakim danom sve više dokumentacije – naravno dostupne i čak i ovcoidima, ali oni je niti vide, niti uzimaju u “razmatranje”… 🙄
Ako pak, ovcoidni gojim išta i “razmatra” – onda je to idiotsko klepetanje – koje mu Glafija servira po debilanama (“religiozno-naučnim-političkim institucijama” i pripadajućim “društvenim mrežama”)…
I to je to…
Ovcoid je spreman KLATI za idiotizam iz debilane…
NEMA “dječijih pitanja”…
NEMA čak – nikakvih pitanja – osim “šta kaže Vođa-Spasioc-Autoritet” 🤣🤣🤣