Zapratite nas na Telegramu: https://t.me/provjeri_net i YouTube: https://www.youtube.com/@provjeri_net
Esej o tzv. “poštenom novcu” u deset dijelova sadrži i kratak opis “mehanike” suvremenog novca, ispričan na meni svojstven način, uz primjerenu dozu cinizma. Ne znam jesam li vam, štovani čitatelju, pokvario ili uljepšao ljeto, ali sam svakako izveo mali eksperiment nakon što je objavljen posljednji, deseti, dio: Što smo naučili kroz Ideju poštenog novca?
Poveznicu (link) na esej sam poslao otprilike petnaestorici znanaca, koje sam djelomično “pokupio” na plažama i kafićima Trećića, pa su po prvi put u životu čuli za blog provjeri.net. Kao što su i prvi put u životu doznali da njihov “ljetni” znanac nešto “piskara” na tom blogu.
Svi odreda su visokoobrazovani ljudi, među kojima je i nekoliko doktora znanosti. Preliminarni empirijski podaci su očekivani. Nitko osim jednoga nije stigao do kraja i pročitao svih deset dijelova. A najveći je kamen smutnje predstavljala tzv. “mehanika” djelovanja suvremenog (današnjeg) novca. Većina to naprosto nije razumjela, dok je jedna manja i žešća skupina prešla u ofanzivni položaj, tvrdeći da današnji novac nikako ne djeluje na opisani način, uvjeravajući me da banke svojim zajmoprimcima isključivo posuđuju novac iz svog tzv. “trezora”. Kada se debata počela pretvarati u otvoreni sukob, stao sam i naprosto prešao na lakše, ljetne teme.
Onaj jedan jedini, koji je stigao do kraja, izjavio je da nešto tako genijalno i originalno već dugo vremena nije pročitao. Moram napomenuti da ta osoba prilično dobro poznaje i razumije mehaniku suvremenog novca, pa mu zato razumijevanje same Ideje poštenog novca nije predstavljalo nikakav problem.
Ne mogu naravno znati, koliko je među čitateljima ovog portala onih “naklonjenih” teoriji, da ne kažem mitu, o nekakvom bankovnom “trezoru”. Da bi razbio taj mit o novcu i kreditima koji se izdaju iz nekakvog “trezora”, odlučio sam proširiti esej sa još ponekim člankom.
Prvi u nizu je ovaj današnji, a bavi se knjižicom koju je 1961. godine izdala američka Federalna rezervna banka Čikaga (Federal Reserve Bank of Chicago), a zove se “Modern Money Mechanics” iliti “Mehanika suvremenog novca”. Tu sam knjižicu prvi puta pročitao prije svojih dvadesetak godina i to je bio jedan od prvih koraka na mom putovanju razumijevanja djelovanja današnjeg novca.
Pošto mi se naprosto ne da pisati svoj sažetak te knjižice – prepuštam vas objašnjenjima umjetne inteligencije – bez “uljepšavanja” i “prilagođavanja” mom narativu. Ovo je ujedno poveznica na originalni dokument “Modern Money Mechanics”.
Perplexitiy
Da vidimo što nam čuveni Perplexity ima reći o mehanici suvremenog novca.
Knjižicu od 40 stranica “Modern Money Mechanics” (Mehanika suvremenog novca) izdala je američka Federalna rezervna banka Čikaga (Federal Reserve Bank of Chicago). To je radni priručnik (workbook) o bankarskim rezervama i procesu širenja depozita u sistemu sa djelomičnim rezervama (Fractional Reserve Banking System). Knjiga je originalno objavljena u nekoliko izdanja od 1961. do 1992. godine, a posljednje izdanje je štampano 1994. godine. Cilj knjige je da objasni osnovni proces kreiranja novca u bankarskom sistemu gdje banke drže samo dio depozita kao rezervu, dok ostatak koriste za kreditiranje.
Ova publikacija detaljno opisuje kako promjene u rezervama koje centralna banka (FED) stavlja u sistem utječu na depozite u bankama, kao i mehanizme koji modificiraju ovu dinamiku. Knjiga je poznata i kao alat za razumijevanje procesa monetarnih politika i mehanizama kontrole novčane mase. Također, bila je korištena kao kritika sistema tzv. “fiat novca” od strane raznih zagovornika tvrdog novca i libertarijanskih pokreta.
U toj knjizi je objašnjen proces stvaranja novca prvenstveno kroz koncept sistema djelomičnih rezervi (Fractional Reserve Banking System). Evo osnovnih točaka kako FED prikazuje taj proces:
- Banke primaju depozite koje moraju držati samo kao dio ukupnih rezervi kod centralne banke (FED). Ostatak novca mogu plasirati kao kredite.
- Kada banka odobri kredit, stvara novi depozit za zajmoprimca, čime se povećava ukupna količina depozita u bankarskom sistemu. Ovaj proces efektivno stvara novi novac.
- Količina novca koju banke mogu stvoriti zavisi od stope rezervi – što niža stopa rezervi, to banke mogu dati više kredita.
- FED kontrolira novčanu masu kroz mehanizme poput podešavanja rezervnih zahtjeva, operacija na otvorenom tržištu i stope diskonta.
- Knjiga detaljno opisuje kako promjena u rezervama koju FED unosi u bankarski sistem (na primjer, putem kupovine državnih obveznica) vodi do višestrukog proširenja novčane mase u ekonomiji.
- Također, važan je koncept multiplikatora novca, koji objašnjava kako početna promjena u osnovnom novcu vodi do veće promjene ukupne novčane mase.
Drugim riječima, FED u Čikagu kroz ovu knjigu pokazuje da novac nije samo fizički novac koji ljudi koriste, nego i virtualni novac u vidu depozita koje banke kreiraju putem odobravanja kredita, uz nadzor centralne banke koja kontrolira uslove poslovanja banaka i ukupnu količinu novca u opticaju.
Ovaj model objašnjava kako centralna banka, zajedno sa komercijalnim bankama, sudjeluje u procesu kreiranja novca i kontrolira inflaciju, te ekonomski rast putem odgovarajućih monetarnih politika.
Deepseek
Deepseek je nešto “pametniji” i “manipulativniji”, pa evo u nastavku njegovog objašnjenja.
Knjižica Modern Money Mechanics koju je izdala Federal Reserve Bank of Chicago 1960-ih (zadnje revidirano izdanje 1992.) jedna je od najpoznatijih i najjasnijih službenih objava koja objašnjava kako bankarski sustav stvara novac.
To nije politički ili ekonomski program, već tehnički priručnik namijenjen studentima i javnosti kako bi razumjeli mehanizme koji stoje iza ponude novca.
Sadržaj (Što objašnjava?)
Knjižica detaljno opisuje proces multiplikacije depozita (stvaranja novca putem kreditiranja) u bankarskom sustavu s djelomičnim pričuvama (fractional-reserve banking). Glavne teme su:
- Uloga Federalnih rezervi (FED-a): Kako FED, putem operacija na otvorenom tržištu (kupovinom državnih obveznica), ubacuje novu osnovnu monetarnu bazu (sredstva u bankama kod FED-a i gotovinu) u sustav.
- Uloga poslovnih banaka: Kako poslovne banke, koristeći tu osnovu, kreditiranjem stvaraju znatno veću količinu novca (novca na žiro-računima) nego što je izvorni iznos.
- Multiplikator novca: Objašnjava matematički koncept novčanog multiplikatora – formulu koja pokazuje koliko se novca u teoriji može stvoriti iz jedne dodatne jedinice monetarne baze.
- Odlike novca: Razlikuje različite agregate novca (M1, M2, itd.) i objašnjava zašte se novčani depoziti smatraju novcem.
Ključna poruka je da glavna količina novca u modernom gospodarstvu (depoziti na žiro-računima) nije stvorena tiskanjem novčanica od strane države, već kreditiranjem u privatnom bankarskom sustavu.
Smisao i Značaj (Zašto je važna?)
- Demistificiranje procesa: Za javnost je oduvijek bila teškoća shvatiti kako novac nastaje. Ovo je službeni dokument koji to na pristupačan način razjašnjava. Razbija popularni mit da banke samo posuđuju novac koji su drugi ljudi deponirali. Umjesto toga, banke stvaraju novi novac kada odobravaju kredite.
- Edukativna svrha: Namjena joj je bila educirati one koji žele dublje razumjeti monetarnu politiku i rad bankarskog sustava.
- Temelj za monetarnu politiku: Razumijevanje ovog mehanizma ključno je za razumijevanje kako FED pokušava kontrolirati ekonomiju – povećanjem ili smanjenjem monetarne baze i zahtjeva za rezerve, FED indirektno utječe na sposobnost banaka da stvaraju novac i time na cijelu ekonomiju (kreditiranje, potrošnja, inflacija).
Kontroverze i neshvaćanja
Iako je to tehnički priručnik, često ga se citira u alternativnim ekonomskim krugovima kao “dokaz” o zavjeri ili sustavu koji je po definiciji prijevarni. To je neshvaćanje svrhe dokumenta.
- Nije “tajna”: Dokument je javno dostupan i namjerno objavljen da bi se proces objasnio.
- Ne opisuje ilegalnu radnju: Proces koji opisuje je standardan funkcionalni dio modernog bankarstva u cijelom svijetu, a ne neka skrivena operacija.
- FED ne kontrolira sav novac: Dokument naglašava da, iako FED daje početni impuls, konačna količina novca ovisi i o odlukama poslovnih banaka (hoće li pozajmljivati), te o potražnji za kreditima od strane javnosti.
“Modern Money Mechanics” je ključni edukativni dokument za razumijevanje mehanike stvaranja novca u bankarskom sustavu. Njen je smisao bio demistificirati taj proces i pružiti tehničku podlogu za one koji žele učiti o monetarnoj ekonomiji. Iako se često politizira, njezina primarna svrha je bila informativna i obrazovna.
Zaključak
Ukoliko, štovani čitatelju, kod vas postoji još i najmanja sumnja i spadate u skupinu tzv. “trezoraša” – e, pa nema vam druge nego pročitati tu knjižicu na engleskom jeziku ili je preuzeti u tekstualnom (TXT) formatu i ponuditi je umjetnoj inteligenciji za prijevod na hrvatski.
Da se razumijemo – u tom našem današnjem bankarskom sistemu stvaranja novca, samo po sebi nema ničeg lošeg – unatoč tome da banke stvaraju novac “iz ničega” (from thin air). Naravno, pod uvjetom da je stvar strogo kontrolirana i da nema manipulacija. A ima ih.
Onaj veći, zapravo džinovski problem, leži u sistemu kamata, kojeg sam u svom eseju detaljno opisao, a knjižica “Modern Money Mechanics” ga lukavo izbjegava i uopće ne objašnjava. Kamate iliti “kamatni” novac je onaj novac koji banke nisu plasirale na tržište novca, pa samim tim zajmoprimci ne mogu “doći” do njega kroz svoj rad i trud. Tog novca na tržištu novca naprosto nema, ne postoji – pa dolazi do “trke” i “jagme” za onim jedinim novcem koji postoji. A to je onaj zdravi (tzv. “glavnički”) novac – zato da zajmoprimac uopće može otplatiti kredit u cijelosti (glavnicu plus kamate).
Trka i jagma za tim tzv. “glavničkim” novcem ima odličnu analogiju u narodnoj izreci: “Tko prije djevojci – njemu djevojka”. A onaj tko zakasni, može – znate već što 😉
Također, moram napomenuti da se kreiranje novca od strane banaka od 1961. do danas znatno promijenilo – na našu štetu. Ona “djelomična rezerva” (fractional reserve), koja se spominje u knjižici, a iznosi 10% (tzv. “multiplikator”), postupno se i drastično smanjivala, a svako smanjenje je dodatno steglo omču oko vrata običnih ljudi i tvrtki, koje u našoj priči i stvarnim životima nastupaju kao zajmoprimci. A zajmoprimci smo svi mi. Kad tad dolazimo i doći ćemo u situaciju da pozajmimo novac od banke.
Pokušat ću povući jednu analogiju, koja će vam možda biti bliža i razumljivija. Zamislite situaciju u kojoj “čovječanstvo” želi stići na Mars. Formira se ekipa stručnjaka i znanstvenika svih formata koji imaju zadaću napraviti raketu koja će ponijeti prve ljude na Mars. Prvo lansiranje neslavno propadne i raketa se sruši, eksplodira i izgori.
Onda krenu debate u vodećim i alternativnim medijima o tome što je krenulo po zlu. Pa se rade analize i paralize o tome što treba popraviti na toj raketi i lansirnom mehanizmu. Krenu i komentari čitatelja koji imaju svakojake ideje što treba uraditi kod slijedeće rakete. Jedni tvrde da su kriva zakrilca, drugi da nema dovoljno uzgona, treći se fokusiraju na gorivo, četvrti na aerodinamiku, a ima i onih koji tvrde da raketu naprosto treba prefarbati u drugu boju.
Pa krene izrada druge rakete, nešto malo promijenjenih performansi i sastavnih dijelova. Ali i to lansiranje neslavno propadne – raketa izgori i padne na zemlju. Slijedi nova runda piskaranja i debata. Isto je i s trećom i četvrtom i … stotom raketom. Sve padaju na zemlju, a Mars je još uvijek jednako udaljen kao i prije stotinu, tisuću i milijun godina.
A nitko ne vidi da je cijeli projekt putovanja “čovječanstva” na Mars zapravo farsa. Tvorci projekta i ideje tog mega-putovanja su vlasnici svih tih tvrtki koje proizvode dijelove za tu čuvenu raketu. Njihov cilj nije nikad ni bio stići na Mars i izraditi raketu koja bi bila sposobna za takvo putovanje. Njihov je cilj, od samog početka, “vući” novac poreznih obveznika i kanalizirati ga u vlastite džepove.
Foto naslovnice: web screenshot
P O D I J E L I !
