Zapratite nas na Telegramu: https://t.me/provjeri_net i YouTube: https://www.youtube.com/@provjeri_net
Daljnji rast nestabilnosti
Osim Njemačke, u kojoj je aktualna najdublja ekonomska kriza od Drugog svjetskog rata, i drugu ekonomski najsnažniju zemlju EU-a trese politička oluja koja prijeti urušavanjem temelja Pete Republike. Dok sati otkucavaju prema sudbonosnom glasovanju o povjerenju 8. rujna 2025., francuski premijer François Bayrou kocka se svime – svojom karijerom, vladom i možda budućnošću Francuske. Je li ovo samo još jedna kriza u nizu unutar EU-a, ili početak domino efekta koji će dovesti do masovnih prosvjeda i ekonomskog sloma Francuske, ali i čitave EU?
Sve je počelo u ljeto 2024., kada je predsjednik Emmanuel Macron, suočen s porazom na europskim izborima, odlučio raspustiti parlament u nadi da će ojačati svoj centristički blok. Umjesto toga, izbori su rezultirali fragmentiranim Nacionalnim saborom: ljevičarski Novi popularni front (NFP) s 193 zastupnika, Macronova Renaissance sa 166, i desničarski Nacionalni skup (RN) Marine Le Pen sa 142. Ova podjela bez jasne većine otvorila je pandorinu kutiju nestabilnosti, dovodeći do brzog pada premijera Michela Barniera u prosincu 2024. zbog proračunskih sukoba. Bayrou, vođa Demokratskog pokreta, preuzeo je kormilo 13. prosinca 2024., ali njegova manjinska vlada sada visi o niti.
Kriza je eskalirala kada je Bayrou, suočen s galopirajućim javnim dugom, najavio drastične mjere: rezove od 44 milijarde eura u potrošnji, povećanje poreza, ukidanje dva državna praznika i zamrzavanje socijalnih davanja i mirovina. Ove mjere, namijenjene smanjenju deficita s 5,4% na 4,6% BDP-a, izazvale su bijes s obje strane političkog spektra. Ljevičari poput France Unbowed (LFI) i Socijalista vide ih kao napad na radnike, dok desničari RN-a optužuju Bayroua za preveliku mekoću prema Bruxellesu. U pokušaju da probije pat-poziciju, Bayrou je 25. kolovoza iznenadio naciju najavom glasovanja o povjerenju 8. rujna – potez koji je opisao kao “borbu pasa” za Francusku, ali koji kritičari nazivaju “samoubilačkim hazardom”.
Sada, dok se približava dan D, pregovori s oporbom propadaju. Bayrou je priznao da razgovori ovog tjedna možda neće spasiti vladu, dok vođe poput Jordana Bardelle (RN) i Oliviera Faurea (Socijalisti) ističu da je njihova odluka protiv povjerenja “nepovratna”. S 353 zastupnika protiv naspram samo 210 za, vlada ima male šanse preživjeti. Ako Bayrou padne, Francuska će ostati bez vlade usred ekonomskih turbulencija: tržišta su već reagirala padom, a troškovi zaduživanja rastu. Poslovni lideri upozoravaju na “visok ekonomski rizik”, a čak i šefica ECB-a Christine Lagarde nazvala je mogući kolaps “zabrinjavajućim”.
Ali kriza se ne zaustavlja u parlamentu. Na horizontu se nazire nacionalni kaos: 10. rujna, samo dva dana nakon glasovanja, planiran je masovni “shutdown” pod sloganom “Bloquons tout” (Blokirajmo sve). Organizatori, grupa Les Essentiels France, opisuju se kao apolitični, ali su povezani s anti-EU i konspirativnim krugovima, uz moguće strane utjecaje poput botova i lažnih računa koji pojačavaju kampanju. Pokret je dobio podršku od ljevičarskih stranaka poput LFI, Ekologa, Komunista i Socijalista, te sindikata kao CGT, koji pozivaju na blokade cesta, štrajkove i prosvjede. Mnogi kažu da ih sve ovo podsjeća na Žute prsluke…
Što slijedi? Ako Bayrou odstupi, Macron će pokušati imenovati novog premijera, ali nakon neuspjeha Barniera i Bayroua, tko će prihvatiti otrovni kalež? Le Pen traži nove izbore, ali oni bi mogli ojačati ekstreme i dovesti do još većeg pat-pozicije. Macron odbija odstupiti prije 2027., ali pritisak raste – impeachment postupci LFI-a već su pokrenuti. Francuska se nalazi na raskršću: hoće li ova kriza dovesti do reformi ili revolucije? Dok Europa zadržava dah, jedno je sigurno – ovi dani mogli bi preoblikovati sudbinu nacije, ali i Europske unije.
Provjeri/mediji
Foto naslovnice: web screenshot
P O D I J E L I !
