Najveća europska farma insekata bankrotirala, a s njom i snovi o „ze bugs“ meniju

Zapratite nas na Telegramu: https://t.me/provjeri_net i YouTube: https://www.youtube.com/@provjeri_net

Propast „revolucije insektima“

U vrijeme kada su nas političari i globalističke organizacije godinama uvjeravali da ćemo uskoro svi veseliti se obrocima od cvrčaka, brašnara i drugih „održivih“ proteina, stvarnost je udarila poput hladnog tuša. Francuska tvrtka Ÿnsect, koja je važila za najveću i najambiciozniju farmu insekata na svijetu te svojevrsni „flagship“ projekt Europske unije, krajem 2025. godine otišla je u stečaj. Nakon što je prikupila više od 600 milijuna dolara investicija – uključujući stotine milijuna iz javnih fondova i EU potpora – tvrtka je završila u sudskoj likvidaciji jer nije mogla platiti dugove niti pronaći nove investitore.

Kako je došlo do ovog spektakularnog pada? Ÿnsect je 2011. godine osnovan s velikim obećanjima: insekti će spasiti planetu. Manje emisija stakleničkih plinova od goveda, manje vode i zemlje od soje, a proteini jednako kvalitetni. Tvrtka je izgradila ogromnu automatiziranu farmu u Francuskoj, planirala proizvodnju tona brašna od brašnara za stočnu hranu, gnojiva, pa čak i za ljudsku prehranu. EU je to voljela – novac je tekao iz europskih fondova za „zelenu tranziciju“, a Ÿnsect je postao simbol Agende 2030 i „održive“ budućnosti koju nam nameću iz Bruxella i Davosa.

No, realnost nije bila tako sjajna. Unatoč stotinama milijuna uloženih eura poreznih obveznika, prihodi su bili mizerni. Potražnja za insektnim proteinima jednostavno nije postojala na razini koja bi opravdala ogromne investicije. Potrošači u Europi nisu žurili kupovati proteinske pločice od cvrčaka ili hranu za kućne ljubimce s brašnarima. Visoki troškovi proizvodnje, problemi sa skaliranjem i sve stroži propisi dodatno su otežavali situaciju. Investitori su se povukli, a tvrtka je 2024. već tražila sudsku zaštitu, da bi 2025. konačno kapitulirala.

Ovo nije samo poslovni neuspjeh jedne tvrtke – ovo je znak da šira agenda o masovnoj konzumaciji insekata nije prošla među običnim ljudima. Godinama su nas mediji i političari bombardirali porukama da je meso „loše za planetu“, da ćemo morati prijeći na „alternativne proteine“ i da su insekti „hrana budućnosti“. Međutim, kada je došlo vrijeme da to zaista probamo, većina nas je rekla čvrsto „ne, hvala“. Nema dovoljno kupaca za proteinske šipke od brašnara, nema masovne potražnje za insektnim brašnom u stočnoj hrani, a kamoli u ljudskoj prehrani.

Propast Ÿnsecta pokazuje da se tržište ne može natjerati da prihvati nešto što ljudi instinktivno odbacuju. Unatoč milijardama uloženih u propagandu i subvencije, obični građani ostali su vjerni svojim tanjurima s mesom, ribom i povrćem. Agenda „jedite insekte da spasite planetu“ nije uspjela jer je zanemarila temeljnu istinu: ljudi biraju što će jesti, a ne birokrati iz Bruxella. Ovaj bankrot nije kraj svijeta – već pobjeda zdravog razuma i slobodnog izbora. Možda će sljedeći put porezni novac otići na nešto što ljudi stvarno žele.

Provjeri/mediji

Foto naslovnice: web screenshot

P O D I J E L I !