Zapratite nas na Telegramu: https://t.me/provjeri_net i YouTube: https://www.youtube.com/@provjeri_net
Protein folding
Vezano na članak Mikroskopska i biokemijska analiza bijelih vlaknastih ugrušaka od preminulih primatelja mRNA „cjepiva“ u nastavku je pojašnjenje o »savijanju proteina« koji je jedan od najvažnijih životnih procesa u svim živim bićima – te jedan od najtežih matematičkih zadataka – kada i ako se želite igrati Boga i pokušati »na svoju ruku« savijati i sastavljati proteine – kod laboratorijskih miševa i drugih laboratorijskih »primjeraka«, te naravno kod »laboratorijskih ljudi«.
A što su to »laboratorijski ljudi«? Pa to je onih osam milijardi stanovnika planeta Zemlja – umanjen za jedan njihov manji podskup, koji se uspio othrvati tzv. »cjepivu« mRNA, pa sada u svom originalnom DNK izdanju još uvijek i usprkos – hodaju planetom bez problema, a koji nastaju kada se proteini masovno i masivno počnu krivo »savijati« – pod dirigentskom palicom mRNA otrovnog pripravka.
Što je to savijanje proteina?
Savijanje proteina (engl. protein folding) je fizički proces kojim linearni lanac aminokiselina (polipeptid), nastao sintezom na ribosomu, spontano poprima svoju specifičnu trodimenzionalnu (3D) strukturu, poznatu kao nativna (prirodna) konformacija. Ova 3D struktura omogućuje proteinu da postane biološki funkcionalan, odnosno da izvršava svoju ulogu u organizmu.
Čemu služi savijanje proteina?
Ispravna trodimenzionalna (3D) struktura ključna je za funkciju proteina. Samo pravilno savijeni protein može obavljati svoju biološku funkciju, poput enzimske aktivnosti, transporta molekula, signalizacije ili strukturne uloge u ćeliji. Ako se protein ne savije ispravno, najčešće postaje neaktivan ili čak toksičan za ćeliju. Pogrešno savijeni proteini mogu stvarati agregate (npr. amiloidne fibrile), koji su povezani s raznim bolestima, uključujući neurodegenerativne poremećaje poput Alzheimerove i Parkinsonove bolesti.
Gdje se savijanje proteina događa u prirodi?
Savijanje proteina je univerzalan i svakodnevan proces u svim živim organizmima:
- Događa se u svakoj ćeliji, nakon što se protein sintetizira na ribosomu iz informacijske RNK (iRNK)
- Proces može započeti još dok sinteza proteina traje (kotranslacijski), a završava neposredno nakon sinteze
- Savijanje se odvija u vodenom okruženju ćelije, ali i u specifičnim ćelijskim organelama (npr.
endoplazmatski retikulum kod eukariota), uz pomoć molekularnih šaperona koji pomažu ispravno savijanje i sprečavaju agregaciju pogrešno savijenih proteina
Ključni detalji o procesu
- Informacija za pravilno savijanje sadržana je u samoj sekvenci aminokiselina (primarna struktura)
- Savijanje je spontani proces, vođen hidrofobnim interakcijama, unutarmolekulskim vodikovim vezama, van der Waalsovim silama i drugim kemijskim silama
- Okolišni faktori poput pH, temperature, koncentracije soli i prisustva šaperona mogu utjecati na proces savijanja
- Denaturacija je proces u kojem protein gubi svoju nativnu strukturu (npr. pri kuhanju hrane ili pod utjecajem stresa)
Kako savijanje proteina utiče na njihovu funkcionalnost?
Savijanje proteina ključno je za njihovu funkcionalnost jer određuje konačni oblik molekule, koji direktno utječe na sposobnost interakcije s drugim molekulama. Evo kako taj proces utječe na funkcionalnost:
Aktivnost enzima i specifičnost: Pravilno savijeni proteini imaju aktivna mjesta (npr. enzimi) ili vezivna mjesta (npr. antitijela) čiji oblik omogućava precizno prepoznavanje supstrata. Na primjer: enzim katalaza može razgraditi vodikov peroksid samo ako je njegov aktivni centar savijen u specifičnu “džepastu” strukturu.
Stabilnost i otpornost: Trodimenzionalna struktura štiti hidrofobne regije proteina od vodenog okruženja. Pogrešno savijeni proteini gube ovu zaštitu i stvaraju nerastvorljive agregate (npr. amiloidne fibrile u Alzheimerovoj bolesti).
Signalni putovi: Proteini u signalnim kaskadama (npr. hormonski receptori) moraju imati specifične konformacije da prenesu informaciju. Promjena u savijanju može blokirati prijenos signala i stvoriti lažne signale (kao u nekim vrstama raka).
Transport molekula: Proteini poput hemoglobina oslanjaju se na savijanje za formiranje “džepova” za vezanje kisika i kooperativne promjene oblika pri prihvatanju/otpuštanju kisika.
Sažetak
Savijanje proteina je temeljni biološki proces prisutan u svim živim organizmima, nužan za funkcionalnost proteina i pravilan rad ćelija. Bez ovog procesa, život kakav poznajemo ne bi bio moguć.
Molekularni šaperoni pomažu u ispravnom savijanju sprječavajući agregaciju i “popravljajući” djelomično pogrešne konformacije. Bez njih bi većina proteina u stanjima stresa postala nefunkcionalna.
Za kraj
U biološkim laboratorijima širom svijeta, koje financiraju CIA, američko ministarstvo obrane, Bill Gates, Anthony Fauci i ostali »zanesenjaci« i manijaci – proučava se (pored ostalog) i savijanje proteina – što je izuzetno kompleksan matematički zadatak, za koji su vam potrebni kvantna računala. Ali ne zato da se vaši proteini savijaju i sastavljaju čim bolje i da bi vaše zdravlje bilo bolje – već zato da vas što učinkovitije smaknu, eliminiraju, koknu, eutanaziraju, da umirete od karcinogenih oboljenja i da se vaše potomstvo zatre.
Eto, sad znate.
Foto naslovnice: web screenshot
P O D I J E L I !
