Zapratite nas na Telegramu: https://t.me/provjeri_net i YouTube: https://www.youtube.com/@provjeri_net
Kraj interneta kakvog poznajemo
U svijetu u kojem je privatnost postao luksuz, Australija se sprema za novi korak koji bi mogao promijeniti način na koji koristimo internet – zauvijek. Krajem 2025. godine, australska vlada planira uvesti obvezne provjere dobi i identiteta za pristup određenim online sadržajima ili drugačije nazvano – “internetski ID”. Ovo nije samo lokalna priča; to je upozorenje za sve nas, jer slični sustavi već kucaju na vrata Europe i ostatka svijeta. Dakle, uskoro bi vaš pristup internetu mogao ovisiti o tome da li ste “odobreni” od strane vlade…
Što se zapravo događa u Australiji?
Australija je već 2024. godine donijela Digital ID Act, zakon koji je stupio na snagu 1. prosinca 2024., stvarajući nacionalni sustav digitalnog identiteta. Ovaj sustav, poznat kao Australian Government Digital ID System (AGDIS), omogućuje građanima da se identificiraju online koristeći aplikacije poput myID (ranije myGovID), uz biometrijske provjere poput otisaka lica ili prstiju. Vlada tvrdi da je to dobrovoljno i sigurno – način da se izbjegnu krađe identiteta i olakša pristup uslugama. Ali, krajem 2025., stvari postaju ozbiljnije.
Od 27. prosinca 2025., giganti poput Googlea i Microsofta morat će implementirati tehnologije za provjeru dobi korisnika pri pristupu pretragama i sadržajima, pod prijetnjom kazni do 50 milijuna dolara. To uključuje provjere lica, identitetskih dokumenata ili čak digitalnih ID-ova za pristup stranicama s “osjetljivim” sadržajem. Novi kodovi, razvijeni u suradnji s tehnološkim sektorom i eSafety Commissionerom, mijenjaju pravila igre: internet više nije anoniman prostor, već regulirani svijet gdje vaša dob i identitet moraju biti potvrđeni prije nego što krenete u pretragu.
Ovdje se ne radi samo o zaštiti djece – to je dio šireg plana. Do prosinca 2026., privatni sektor može se uključiti u sustav, što znači da bi banke, trgovine i društvene mreže mogle zahtijevati digitalni ID za svakodnevne transakcije. Australijski regulator, Australian Competition and Consumer Commission (ACCC), nadzirat će sve, osiguravajući da se podaci koriste “sigurno”, što otvara vrata masovnom nadzoru, gdje vlada može pratiti svaki vaš klik.
Upozorenje za sve nas
Ako mislite da je ovo samo australska priča, razmislite ponovo. Slični sustavi već se šire svijetom. U Europskoj uniji, eIDAS 2.0 – elektronički identitet – planira se proširiti na sve članice do 2026., omogućujući digitalne novčanike i identifikaciju za online usluge. Hrvatska, kao članica EU, već ima svoj e-Osobni identitet, a EU-ov Digital Identity Wallet mogao bi postati obvezan za pristup uslugama poput bankarstva ili društvenih mreža. Je li slučajnost da se Australija koristi kao testni teren?
Na društvenim mrežama, Australci već dižu glas. Jedan korisnik na X-u opisuje to kao “ludilo” i “klasični nadzor države”, pozivajući na prosvjed 31. kolovoza 2025. protiv digitalnog ID-a i praćenja. Drugi upozoravaju na blokiranje VPN-ova i digitalno označavanje korisnika, što je već počelo na platformama poput YouTubea. A prosvjedi su zakazani: 13. rujna 2025. u Sydneyju, tisuće će se okupiti protiv ovog “posljednjeg otpora tiraniji”.
Zamislite scenarij: želite pristupiti društvenoj mreži, ali morate skenirati lice. Ili kupiti online, ali vaš digitalni ID pokazuje da ste “neodobreni” zbog nekog starog posta. Ovo nije znanstvena fantastika – to je realnost koja dolazi. Vlade pod krinkom sigurnosti grade sustave koji mogu kontrolirati informacije, kretanje i čak mišljenja. Ako se to dogodi tamo, zašto mislite da neće i ovdje? EU već razmatra slične provjere dobi za online sadržaj, a Hrvatska bi mogla biti sljedeća na redu.
Što možemo učiniti?
Ovo nije neizbježno. Australci se bune, a mi možemo učiti iz njihovog primjera. Tražite transparentnost od svojih vlada, podržavajte organizacije za zaštitu privatnosti i dižite glas na društvenim mrežama. Jer ako dopustimo da se internet pretvori u zatvor, sloboda koju poznajemo bit će samo uspomena.
Australija nije samo kontinent na drugom kraju svijeta – ona je ogledalo naše budućnosti. Hoćemo li čekati da nas uhvate u mrežu? Vrijeme ističe.
Provjeri/mediji
Foto naslovnice: web screenshot
P O D I J E L I !
