Zapratite nas na Telegramu: https://t.me/provjeri_net i YouTube: https://www.youtube.com/@provjeri_net
Nova faza Svjetske zdravstvene vlade?
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) našla se na raskrižju: suočena s financijskom krizom nakon povlačenja SAD-a, najavila je masovna otpuštanja i zatvaranje ureda. Istovremeno, samo tjedan prije, proslavila je postizanje pandemijskog ugovora, koji bi trebao osigurati globalnu spremnost za buduće zdravstvene krize. No, jesu li ovi događaji samo posljedica proračunskih poteškoća, ili skrivaju dublju agendu? Postavlja se pitanje: priprema li se WHO, pod maskom reorganizacije, za ulogu u orkestriranju novih “pandemija” i nametanja “rješenja” poput cjepiva, dok umjetna inteligencija preuzima nadzor nad njezinim operacijama?
Financijski potres: Gubitak američkog novca
Sjedinjene Države, dugogodišnji ključni donator WHO-a, povukle su svoje financiranje za 2024. godinu, a očekuje se da će to nastaviti i 2025. Za proračunsko razdoblje 2022.–2023., SAD su donirale 1,3 milijarde dolara, što je činilo značajan dio WHO-ovog budžeta. Generalni direktor Tedros Adhanom Ghebreyesus izjavio je da organizacija sada ima proračunski deficit od 560 do 650 milijuna dolara za 2026.–2027., što ugrožava do 2000 od ukupno 8000 radnih mjesta.
Kako bi se nosila s krizom, WHO najavljuje drastične mjere: smanjenje višeg rukovodstva s 12 na 7 članova, prepolovljavanje odjela u sjedištu u Ženevi (s 76 na 34) i zatvaranje ureda u “bogatijim zemljama”. Tedros je ove odluke nazvao “bolnima”, ali jesu li one samo reakcija na financijske poteškoće ili dio šire strategije?
Pandemijski ugovor – opasnosti
U travnju 2025., WHO je objavila finalizaciju nacrta pandemijskog ugovora, koji bi trebao biti usvojen na 78. skupštini organizacije u svibnju. Ovaj dokument, predstavljen kao korak prema globalnoj zdravstvenoj sigurnosti, naglašava pravedan pristup cjepivima, lijekovima i dijagnostici te jačanje nadzora i koordinacije putem WHO-a.
Međutim, ovaj ugovor daje WHO-u prevelike ovlasti, ugrožavajući nacionalni suverenitet i omogućujući WHO-u kontrolu nad globalnim zdravstvenim politikama, uključujući obavezne programe cijepljenja i nadzor putem digitalnih alata. Iako WHO inzistira da poštuje suverenitet zemalja, sumnje ostaju, pogotovo ako se zna da je WHO praktički privatna organizacija uvelike financirana od privatnih donatora poput zaklade Billa i Melinde Gates. Umjesto brige za javno zdravlje, nakon usvajanja ugovora, WHO bi se mogao još jače usredotočiti na stvaranje uvjeta za nove “pandemije” – bilo kroz preuveličavanje prijetnji ili koordinaciju s farmaceutskim divovima – kako bi promovirao skupe programe cijepljenja.
Otpuštanja i umjetna inteligencija: Slučajnost ili plan?
Najava masovnih otpuštanja može se činiti logičnim odgovorom na financijsku krizu, ali postoji i druga perspektiva: jesu li ova smanjenja dio pripreme za automatizaciju i nadzor putem umjetne inteligencije (UI)? WHO već koristi napredne tehnologije za „praćenje zaraznih bolesti“, a pandemijski ugovor naglašava povećanje nadzornih kapaciteta.
U kontekstu globalnih trendova, UI se sve više koristi za zamjenu ljudskog rada. Studije poput one Svjetskog ekonomskog foruma predviđaju da bi UI do 2025. mogla zamijeniti 85 milijuna radnih mjesta. U slučaju WHO-a, smanjenje osoblja, posebice u administrativnim i menadžerskim ulogama, moglo bi ukazivati na prelazak na automatizirane sustave za nadzor, analizu podataka i upravljanje zdravstvenim krizama. Ovo bi omogućilo WHO-u da djeluje s manje ljudskih resursa, ali s većom kontrolom nad globalnim zdravstvenim podacima.
Zanimljivo je da se otpuštanja događaju upravo u trenutku kada WHO jača svoje digitalne kapacitete. Tijekom „pandemije“ COVID-19, UI je korištena za razvoj cjepiva, praćenje širenja virusa i dijagnostiku, a slične tehnologije mogle bi postati temelj budućih operacija WHO-a. Ako se ovo pokaže točnim, smanjenje kadra nije samo ušteda, već priprema za novi model djelovanja u kojem UI igra ključnu ulogu u nadzoru i upravljanju.
Privatni interesi i transhumanistička agenda
WHO već dugo djeluje pod utjecajem privatnih interesa, a Zaklada Billa i Melinde Gates jedan je od najvećih donatora. Ova Zaklada optuživana je za promicanje transhumanističkih ideja kroz programe cijepljenja i digitalizaciju. U tom kontekstu, pandemijski ugovor mogao bi poslužiti kao alat za uvođenje globalnih zdravstvenih mandata, uključujući obavezna cijepljenja i digitalne zdravstvene putovnice, što bi omogućilo neviđenu razinu nadzora nad pojedincima.
Ova teorija dobiva na težini kada se uzme u obzir da je WHO 2019. sudjelovao u simulaciji pandemije koronavirusa pod nazivom “Event 201”, zajedno s Johns Hopkins Centrom i zakladom Gates. Iako je cilj bio testiranje globalne spremnosti, jasno je da je to bila vježba kao dokaz planiranja unaprijed orkestriranih kriza. U tom kontekstu, otpuštanja i restrukturiranje mogli bi biti koraci prema uspostavi vitkije, tehnološki usmjerene organizacije koja se fokusira na provedbu unaprijed definiranih zdravstvenih “rješenja”.
Budućnost WHO-a
Financijska kriza WHO-a može se čitati na dva načina. S jedne strane, gubitak američkog financiranja i smanjenje doprinosa drugih zemalja prisiljavaju organizaciju na bolne rezove, ugrožavajući njezinu sposobnost da koordinira globalne zdravstvene inicijative. S druge strane, ova kriza je prilika za WHO da se preoblikuje u efikasniji, ali i kontroverzniji entitet, usmjeren na provedbu pandemijskog ugovora i promociju interesa svojih privatnih donatora.
Sumnje u vezi s ulogom WHO-a dodatno su pojačane najavama o povećanju nadzora putem UI i digitalnih alata. Ako se pandemijski ugovor usvoji u svibnju, WHO bi mogao dobiti mandat za koordinaciju globalnih zdravstvenih mjera, uključujući programe cijepljenja i praćenje stanovništva. Ovo bi, prema kritičarima, moglo dovesti do scenarija u kojem WHO aktivno sudjeluje u stvaranju zdravstvenih kriza kako bi opravdao svoje postojanje i profitirao od “rješenja” poput cjepiva.
Pitanja bez odgovora
Dok WHO najavljuje otpuštanja i zatvaranje ureda, pitamo se je li ovo kraj jedne ere ili početak nečeg mnogo zlokobnijeg? Financijska kriza možda je stvarna, ali način na koji se WHO prilagođava – smanjenjem osoblja, jačanjem digitalnih kapaciteta i guranjem pandemijskog ugovora – budi sumnje. Hoće li organizacija iskoristiti svoju novu ulogu za promicanje zdravlja ili za uvođenje globalnog nadzora pod krinkom zaštite? Jedno je sigurno: dok UI preuzima veću ulogu, a privatni interesi oblikuju agendu, WHO-ova budućnost izgleda sve manje kao javna služba, a sve više kao alat moćnih.
Provjeri/mediji
Foto naslovnice: web screenshot
P O D I J E L I !
