Zapratite nas na Telegramu: https://t.me/provjeri_net i YouTube: https://www.youtube.com/@provjeri_net
Istina iza modernog uzgoja
Domaće životinje, poput krava, kokoši i svinja, često su u znatno lošijem zdravstvenom stanju u usporedbi s njihovim divljim rođacima. Razlozi za to leže u uvjetima u kojima se uzgajaju, prehrani koja im se daje te praksama usmjerenim na maksimiziranje profita, često na uštrb zdravlja životinja. Dr. Vernon Coleman, stručnjak koji se bavi ovom problematikom, ističe da gustoća naseljenosti, nedostatak kretanja i neadekvatna prehrana stoje u srži zdravstvenih problema domaćih životinja.
Gustoća naseljenosti: Plodno tlo za bolesti
Na farmama intenzivnog uzgoja životinje često žive u prenatrpanim uvjetima, gdje se bolesti i paraziti lako šire. Visoka gustoća stoke stvara idealne uvjete za brzo širenje patogena, što dovodi do endemskih bolesti. Za razliku od divljih životinja koje se kreću u prostranim područjima i imaju manji kontakt s drugim jedinkama, domaće životinje nemaju mogućnost izbjegavanja zaraza. Takvi uvjeti ne samo da povećavaju rizik od fizičkih bolesti, već doprinose i psihološkim problemima jer životinje žive u stresnom okruženju bez dovoljno prostora ili prirodnih podražaja.
Nedostatak kretanja i prirodnog okoliša
U divljini životinje poput kokoši ili krava uživaju u kretanju, svježem zraku i sunčevoj svjetlosti, što značajno pridonosi njihovom zdravlju. Na farmama, međutim, većina životinja provodi život u zatvorenim prostorima, bez mogućnosti za tjelovježbu ili izlaganje prirodnim elementima. Kokoši, primjerice, prirodno grebu po zemlji, jedu insekte i kupaju se u prašini kako bi očistile perje. Na modernim farmama one su zatočene u kavezima, gdje stoje u vlastitom izmetu, što dovodi do ozljeda poput plikova na nogama, a zrak koji udišu pun je bakterija i prašine. Nedostatak kretanja i prirodnog okoliša uzrokuje slabost kostiju, zatajenje organa i općenito loše zdravlje.
Neadekvatna prehrana: Od biljojeda do kanibala
Prehrana domaćih životinja često je daleko od onoga što bi one konzumirale u prirodi. Biljojede životinje, poput krava, nerijetko se hrane životinjskim otpadom, uključujući mljevene mozgove i leđnu moždinu drugih životinja, što je dovelo do katastrofalnih posljedica poput epidemije bolesti ludih krava u Velikoj Britaniji. U SAD-u se, primjerice, stoka hrani pilećim izmetom kako bi se osigurali proteini, dok je u Francuskoj zabilježeno ilegalno hranjenje stoke ljudskim otpadom. Takve prakse ne samo da ugrožavaju zdravlje životinja, već i povećavaju rizik od prijenosa bolesti na ljude.
Antibiotici: Kratkoročno rješenje, dugoročni problemi
Antibiotici se u stočarstvu često koriste ne samo za liječenje bolesti, već i za poticanje rasta mišića, što povećava profitabilnost. Ova praksa, međutim, ima ozbiljne posljedice. Prekomjerna upotreba antibiotika dovodi do razvoja otpornih bakterija, poput kampilobaktera, koji može uzrokovati ozbiljne zdravstvene probleme kod ljudi, uključujući neurološke poremećaje i probavne smetnje. Na farmama pilića, gdje je kampilobakter prisutan u polovici jata, ovo predstavlja značajan rizik za javno zdravlje.
Slučaj kokoši: Simbol nehumanih uvjeta
Kokoši su posebno pogođene modernim metodama uzgoja. Selektivnim uzgojem postignuto je da kokoši sazrijevaju dvostruko brže nego prije dva desetljeća, što uzrokuje ogroman pritisak na njihovo tijelo. Njihove kosti nisu dovoljno jake da podrže prekomjernu težinu, što dovodi do čestih prijeloma. Oko 80% brojlerskih kokoši pati od slomljenih kostiju, a 17 000 ptica dnevno u Velikoj Britaniji umire od zatajenja srca. Uz to, hrana kojom se hrane često uključuje samljevene mrtve piliće, što dodatno pogoršava njihovu zdravstvenu situaciju.
Profit iznad zdravlja
Srž problema leži u tome što se domaće životinje uzgajaju prvenstveno radi profita. Zdravlje životinja postaje važno samo ako ugrožava mogućnost njihove prodaje. Poljoprivrednici su često u iskušenju sakriti bolesti kako bi izbjegli gubitke, što dodatno ugrožava sigurnost prehrambenog lanca. Dok divlje životinje imaju priliku samostalno se brinuti o sebi, domaće životinje nemaju nikakvu slobodu niti mogućnost samoliječenja, što ih čini iznimno ranjivima.
Zaključak: Potreba za promjenom
Zdravlje domaćih životinja izravno utječe na kvalitetu hrane koju konzumiramo i na javno zdravlje. Nehumani uvjeti, neadekvatna prehrana i prekomjerna upotreba antibiotika stvaraju začarani krug koji ugrožava i životinje i ljude. Kako bismo smanjili ove probleme, potrebno je preispitati prakse intenzivnog stočarstva, promovirati etične metode uzgoja i osigurati da životinje žive u uvjetima bližima njihovom prirodnom okruženju. Samo tako možemo osigurati zdravije životinje i sigurniju hranu za sve nas.
Provjeri/expose-news.com
Foto naslovnice: web screenshot
P O D I J E L I !
