Zapratite nas na Telegramu: https://t.me/provjeri_net i YouTube: https://www.youtube.com/@provjeri_net
Nastavljamo priču i slijedimo narativ postavljen u članku Koliko Hrvata bi se momentalno preselilo u OVU državu?, u kojem čitateljima, a prije svega intelektualcima i misliocima, te svim poštenim ljudima predstavljam Ideju, tzv. “blueprint”, za jedan bolji život cijele nacije, a koja počiva na ideji poštenog i zdravog novca.
U prošlom smo nastavku usporedili današnji oblik novca s digitalim novcem koji je u dolasku (CBDC), te s Idejom poštenog novca: žetona, PPM-a i PPB-a. Danas ćemo se posvetiti direktnoj usporedbi tzv. “prihvaćene” tzv. “znanosti” o bankama, novcu i kamatama. Tu ćemo usporedbu obaviti uz pomoć interneta, potpomognutim umjetnom inteligencijom – te svim onim što smo se do sada naučili o poštenom novcu.
Da stvar pojednostavimo – tzv. “prihvaćena znanost” će biti pisana u kurzivu, a naša razmišljanja u normalnom fontu…
Banke
Osnovne funkcije današnjih banaka u društvu su:
- Primanje novčanih depozita od građana i pravnih osoba, čime osiguravaju sigurno čuvanje novca.
Naši žetoni (PPM, PPB) su kudikamo sigurniji, jer nikamo ne mogu “otići”, a istovremeno su armiranobetonsko otporni na inflaciju. Žetoni su sastavni dio Države, njen neraskidiv dio – jer svaki žeton predstavlja jedan dio, postotak ili promil cjelokupne vrijednosti te Države. Žeton ne može “otići” ili “odšetati” izvan prostora Države, u neku Evropsku (centralnu) banku ili neku američku ili britansku banku. Žetoni koji predstavljaju građanske udjele su esencija novčarskog sistema u Državi. Pri čemu “pravne osobe” nisu ništa drugo doli slobodna udruženja građana. Isključivi vlasnici “pravnih osoba” su građani – a ne nekakvi strani vlasnici, multinacionalne korporacije ili neke (strane) banke. Toga nema u našoj Državi. Postoje samo građani i njihova rođenjem zagarantirana vlasnička prava, koja se “gase” njihovom smrću. - Odobravanje kredita koji omogućuju financiranje potrošnje, investicija i razvoja privrede. Svi (vrijedni) građani raspolažu s nekom količinom žetona, PPM-a i/ili PPB-a. Kada se udruže i svatko od njih postavi na “stol” svoju količinu žetona – eto ti “bankovne” investicije i financiranja potrošnje i razvoja privrede. Ono što su prije radile banke, plasirajući kredite – sada rade udruženi građani, plasirajući svoje udjele odnosno žetone – a rak rane (kredita) nema – ne postoje.
- Posredovanje u platnom prometu, tj. omogućavanje plaćanja i prenosa novca unutar zemlje i međunarodno.
Žetoni, PPM-i i PPB-i slobodno cirkuliraju Državom, jer Država nudi fundamentalnu infrastrukturu kroz realizaciju Ideje – koju neposredno kontroliraju građani svojim glasačkim udjelima. Nema potrebe za nekim dodatnim institucijama, koje nešto “posreduju”. Plaćanje roba i usluga se događa momentalno, između strane A i strane B, bez ikakvog posrednika u vidu nekakve banke. Međunarodni promet se odvija po sistemu klirinške razmjene dobara i usluga. - Upravljanje novčanim sredstvima i vrijednosnim papirima u ime klijenata.
Država kao takva ničime ne upravlja, ona samo nudi fundamentalnu infrastrukturu da građani, po vlastitom izboru upravljaju žetonima – dok vrijednosnih papira u našoj Državi nema. Nisu potrebni, jer su žetoni sami po sebi “vrijednosni papiri” – najvrijedniji i najsigurniji “vrijednosni papir” koji postoji. Svi žetoni, PPM-i i PPB-i (vlasnički udjeli) vode se uz pomoć tzv. “blockchain” tehnologije, po uzoru na Bitcoin. - Emisija novca i regulacija likvidnosti (kod centralnih banaka) radi očuvanja stabilnosti valute i financijskog sistema.
U našoj državi nema tzv. “centralne banke”. U Državi nema nikakvih banaka, niti jedne jedine, a najmanje “centralne”, a pogotovu ne privatne i strane. Cijela je Država jedna velika “banka”, kojom upravljaju građani, neposredno putem svojih glasačkih prava koja nisu nužno proporcionalna. - Funkcija alokacije kapitala kroz usmjeravanje financijskih resursa prema najefikasnijim korisnicima, što ima utjecaj na razvoj nacionalnog gospodarstva.
Alokacija kapitala je uvijek dostupna jer je količina “novca” u Državi uvijek 100%. Ne može doći do situacije da banka ne može ili ne želi izdati kredit. Građani sami vide koji su najefikasniji korisnici u nacionalnom gospodarstvu, jer su podaci o njihovoj efikasnosti javni, dostupni svim građanima. Građanima je u interesu biti dobro informiran i pratiti svaku pojedinu efikasnu tvrtku, jer od toga direktno ovisi količina njihovih žetona, PPM-a i PPB-ja s kojima raspolažu. - Smanjivanje rizika i održavanje kupovne moći novca u društvu.
U Državi nema inflacije pa samim tim kupovna moć ne ovisi o količini izdanih “fiat valuta” kakve danas poznajemo (EUR, USD). Svaki racionalni građanin sam odlučuje o svojim rizicima (sjetite se “teorije igara” iz jednog od prošlih nastavaka): gdje, kada i kako će “plasirati” svoje žetone, PPMe i PPB-e – a gdje neće. Svaki građanin sam odlučuje o tome želi li više “trošiti” na kupnju dobara i usluga ili će radije investirati u tvrtke u Državi, te koje će to tvrtke biti. A kada se neka tvrtka previše “raširi” – počet će njena kontrakcija – što će građani odmah zamijetiti i preusmjeriti svoje žetone, svoje investicije u neke druge “obećavajuće” tvrtke. To je tzv. pozitivna povratna sprega, koja utječe na optimizaciju svih građanskih ulaganja, a izbjegava današnju negativnu povratnu spregu koje diktiraju banke. - Osim poslovnih banaka, centralne banke imaju dodatne uloge poput vođenja monetarne politike i supervizije poslovnih banaka.
U našoj Državi građani neposredno vode monetarnu politiku i superviziju svih tvrtki u kojima imaju udjele. Ne treba im nikakva dodatna institucija kao što su poslovne banke ili centralne banke.
Dakle, banke su ključne financijske institucije koje povezuju štediše sa zajmoprimcima, omogućavajući ekonomski razvoj, likvidnost i sigurnost novčanih sredstava u društvu.
U našoj Državi se građani svojim vlasničkim udjelima neposredno povezuju sa zajmoprimcima – banke im za tu funkciju nisu potrebne. Može se eventualno organizirati nekakva “burza” ponude i potražnje. Mogu se npr. pojedini građani udružiti i ponuditi određenu količinu svojih žetona tvrtkama, koje su zainteresirane. Ili pak tvrtke na toj “burzi” objave svoje potrebe po financiranju i čekaju da im se javi slobodna udruga građana sa svojim “ulogom” žetona.
Novac
Novac je definiran kao sredstvo koje se koristi u razmjeni dobara i usluga te ima nekoliko osnovnih funkcija. Uobičajena ekonomska definicija novca uključuje tri temeljne značajke:
Žeton (PPM, PPB) je definiran kao sredstvo koje se koristi u razmjeni dobara i usluga te ima nekoliko osnovnih funkcija. Naša ekonomska definicija žetona uključuje tri temeljne značajke:
- Sredstvo razmjene (prometno sredstvo) – Novac služi kao univerzalno prihvaćeno sredstvo kojim se razmjenjuju dobra i usluge. Omogućuje da imalac bilo koje robe ili usluge može tu robu zamijeniti za novac, koji potom služi za kupovinu druge robe ili usluge.
Žeton (PPM, PPB) služi kao univerzalno prihvaćeno sredstvo kojim se razmjenjuju dobra i usluge. Omogućuje da imalac bilo koje robe ili usluge može tu robu zamijeniti za žeton, koji potom služi za kupovinu druge robe ili usluge. Štoviše, žeton (PPM, PPB) je jedino sredstvo razmjene u Državi, jer nema nekakvih “vrijednosnih papira”, s kojima se može manipulirati. Žeton kao sredstvo razmjene je izuzetno stabilan – zapravo stabilan toliko koliko je stabilna cjelokupna Država – za razliku od današnje situacije kada društvo ovisi o stabilnosti banaka. A banke, vidjeli smo to 2008. godine, imaju tendenciju da svako toliko bankrotiraju, pa ih onda građani moraju “spašavati” svojim ulozima. Ako Državu naseljavaju vrijedni, pametni i ne previše rastrošni građani – njena je stabilnost praktično armiranobetonska. - Jedinica obračuna (mjera vrijednosti) – Novac je standard u kojem se izražavaju cijene dobara i usluga, što olakšava usporedbu vrijednosti i obračun troškova
Žeton (PPM, PPB) je standard u kojem se izražavaju cijene dobara i usluga, što olakšava usporedbu vrijednosti i obračun troškova. - Skladište (spremnik) vrijednosti – Novac se može čuvati i koristiti kao način očuvanja vrijednosti kroz vrijeme, iako neki autori smatraju da je njegova osnovna funkcija ipak sredstvo razmjene, a ostale funkcije proizlaze iz nje
Žeton (PPM, PPB) se može čuvati i koristiti kao način očuvanja vrijednosti kroz vrijeme. Naša je Država sama po sebi vrijednost. Naša je Država jedan gigantski spremnik vrijednosti. Svi udjeli građana iznose 100% te vrijednosti, a u vrijednost ulazi sve što se u toj Državi nalazi: nekretnine, tvornice, škole, bolnice, tlo pod našim nogama, plodni pašnjaci, maslinici, šume, vode, more, rudna bogatstva koja još nisu iskopana, … SVE.
Definicija može glasiti: Novac je sve ono što je u zajedničkoj upotrebi i općeprihvaćeno kao sredstvo plaćanja, mjera vrijednosti i sredstvo razmjene u ekonomskoj razmjeni.
Definicija može glasiti: Žeton (PPM, PPB) je sve ono što je u zajedničkoj upotrebi i općeprihvaćeno kao sredstvo plaćanja, mjera vrijednosti i sredstvo razmjene u ekonomskoj razmjeni.
Kao što smo vidjeli, naša definicija poštenog novca i Države je u teoretskoj i akademskoj sferi posve kompatibilna s današnjim poimanjem banaka i novca. Pošto su banke otpale iz jednadžbe – ostaje nam usporediti samo Novac vs Pošten novac. A naš je pojam poštenog novca obavio ispit s desetkom.
Zaključak
Važno je napomenuti slijedeće: u današnjim ekonomskim školama i fakultetima se poučavaju dvije vrste “znanosti” – naime ekonomija i financije. Ekonomija, koja se bavi organizacijom i načinima proizvodnje te distribucijom dobara (onim dnevnim i praktičnim stvarima), je onaj zdravi dio te znanosti.
Drugi dio (financije), onaj nezdravi dio, ima dvije uloge: ulogu “zbunjivanja” i ulogu “otuđivanja”.
- Uloga zbunjivanja se svodi na zbunjivanje studenata i građana, koji onda nisu sposobni razlučiti što je istina a što laž. To je onaj propagandni dio te lažne “znanosti”, prije svega znanosti o novcu, kreditima i bankama.
- Uloga “otuđivanja” iliti “otimačina” svodi se na osiromašenje zbunjenih građana i obogaćivanje tzv. “elite” i njihovih političko-ekonomsko-medijskih pomoćnika i suradnika: političara, medijskih kuća, razno raznih organizacija i slično. A tom zbunjivanju dodatno pridonosi intenzivna i prenapuhana terminologija, koja je nekonsistentna, s akutnim nedostatkom logike.
Budite uvjereni da oni koji vode bankarsku “igru” znaju ne samo kudikamo više od jednog prosječnog studenta financija – nego znaju stvari o kojima onog studenta nikada nitko nije ni poučavao. Te stvari saznaju samo najbolji studenti, kada odluče “prodati dušu vragu”, te se “iniciraju” ulaskom u to “elitno” društvo – za novac, za pare, za Judine škude.
Napomena: ono što je pisano u kurzivu je daleko od istine, barem jedan dobar dio. Toliko daleko da se nalazi s druge strane horizonta. Ili još bolje – na Mjesecu ili nekoj drugoj, paralelnoj galaksiji. Dok naša istina poštenog novca u potpunosti odgovara predloženom opisu, bez “sitnog tiska” i propagande.
I ne samo to – ta je istina kudikamo šira, jer žeton (PPM, PPB) ne predstavlja samo kvantitativno izraženu veličinu svega i svačega u toj Državi – žeton oslikava vrijednost i kvalitetu, a prije svega kvalitetu života svih njenih građana. Žeton će 2100. godine “vrijediti” kudikamo više od žetona 2050. godine – pod uvjetom da imamo posla s vrijednim građanima, ili barem većinom vrijednih građana. Vrijednosti u našoj Državi imaju tendenciju povećanja, a ne smanjenja. Unatoč tome što će svota svih žetona, gledano kvantitativno, uvijek biti 100%.
Recimo da će 2100. godine ta Država slaviti 50-godišnjicu nastanka. Njeni građani će tada, nakon dvije generacije, biti kudikamo bolji, pametniji, mudriji, vrjedniji, sposobniji i pošteniji građani nego što su to danas ili 2050. godine. Broj onih (ne)sposobnih ili čak (pri)glupih građana drastično će pasti, njihov utjecaj na razvoj Države će eksponencijalno padati. Dok jednog dana naprosto ne izumru, što od starosti, što od vlastite gluposti.
Ostajte mi zdravo do slijedećeg nastavka.
Legenda:
Prvi dio: komprimirano predstavljanje Ideje: Koliko Hrvata bi se momentalno preselilo u OVU državu?
Drugi dio: Besmisao novca, kamata i prekomjernog bogaćenja
Treći dio: Stravične posljedice tzv. “dužničkog” novca
Četvrti dio: Put do poštenog novca – Individualni kapitalizam
Peti dio: Pošten novac počiva na pojmu kvalitete – prije svega kvalitete ljudi
Šesti dio: Pošten novac je igra optimizacije
Sedmi dio: Klasični novac vs digitalni novac (CBDC) vs pošten novac
Osmi dio: današnji članak
Foto naslovnice: web screenshot
P O D I J E L I !
