Zapratite nas na Telegramu: https://t.me/provjeri_net i YouTube: https://www.youtube.com/@provjeri_net
Ministarstvo istine
Europska unija sve se otvorenije pokušava obračunati s onim što smatra „dezinformacijama“ u digitalnom prostoru. U izvještaju „Fractured Reality: How democracy can win the global struggle over the information space“, koji je 16. travnja 2026. objavio Joint Research Centre (JRC) Europske komisije, predlažu se radikalne mjere navodno „za zaštitu demokracije od utjecaja algoritama, polarizacije i širenja lažnih informacija“. Među njima je i ideja o oporezivanju sadržaja koji se smatraju štetnima – svojevrsni „porez na dezinformacije“.
Izvještaj analizira kako platforme temeljene na privlačenju pažnje (attention economy) stvaraju „razlomljene realnosti“ – echo komore u kojima korisnici žive u različitim verzijama istine. Autori upozoravaju da algoritmi favoriziraju emocionalni, polarizirajući i senzacionalan sadržaj, što erodira povjerenje u institucije, utječe na izbore, javno zdravlje i klimatske politike.
Ključni prijedlog koji izazva najviše reakcija glasi: „platforme bi se mogle oporezivati slično kao što se oporezuje onečišćenje – prema količini i štetnosti ‘problematičnog’ sadržaja koji šire“.
Predlaže se i rafiniranje poreza na oglašavanje tako da uzima u obzir koncentraciju štetnog sadržaja, te mehanizmi poput „bonding“ sustava gdje korisnici ili kreatori polažu novac ili reputaciju kao garanciju za točnost tvrdnji – uz gubitak u slučaju označavanja kao dezinformacije.
Koliko je ovaj izvještaj apsurdan govori i činjenica da hvali Wikipediju kao primjer „kolektivne inteligencije otporne na dezinformacije“, zagovarajući jaču suradnju s fact-checkerima, demonetizaciju i ograničavanje „super-širitelja lažnih vijesti“.
EU već godinama radi na ukidanju slobode govora, a ovo je samo najnoviji pokušaj. Tko definira što je „dezinformacija“? Hoće li kritika zelenih politika ili službenih narativa o cjepivima biti oporezovana ili demonetizirana? Povijest pokazuje da su „fact-checkeri“ i platforme pristrani, a povjerenje u institucije ionako je nisko – ali ne zbog „super-širitelja lažnih vijesti“ nego zbog samih institucija koje su svojim djelovanjem same otvorile oči ljudima.
Prijedlog oporezivanja ili kažnjavanja „štetnih“ ideja stvaranje je Orwellevog „ministarstva istine“, gdje neizabrani birokrati ili algoritmi odlučuju što smijemo čuti. Umjesto da ove informacije budu temelj debate, znanosti i demokracije na koje se prijedlog poziva, one se sada predstavljaju kao temelj nečeg što slobodno možemo nazvati lovom na vještice.
U eri umjetne inteligencije i algoritamske polarizacije, problem je stvaran. No rješenje ne smije biti veća kontrola odozgo, jer ako demokracija treba „pobijediti“ u borbi za informacije, pobijediti mora argumentima i činjenicama – a ne porezima i cenzurom.
Sloboda govora nije samo pravo – ona je preduvjet za istinsku demokraciju. Hoće li EU to poštovati ili će skliznuti dublje u diktaturu i pokušati oporezivati nepoćudne narative, vrijeme će pokazati.
Provjeri/mediji
Foto naslovnice: web screenshot
P O D I J E L I !
