Zapratite nas na Telegramu: https://t.me/provjeri_net i YouTube: https://www.youtube.com/@provjeri_net
Tračak nade
Nedavna anketa u Francuskoj, objavljena pod naslovom Le Cercle de la Défi ance (Krug nepovjerenja), otkriva kako čak 74 posto Francuza ne vjeruje svojoj vladi, 64 posto sumnja u objektivnost glavnih medija, a svaki drugi građanin je barem djelomično sklon „teorijama zavjere“. Ova studija, provedena od strane Instituta MIS Group za France-Soir i BonSens.org, nije samo statistička vježba – ona je ogledalo društva koje se raspada.
Rast kruga nepovjerenja
Anketa, provedena krajem studenog 2025. na reprezentativnom uzorku od 1.200 odraslih Francuza, koristi metodu kvota kako bi oslikala stvarnost od Pariza do provincije. Ključni nalaz? Na izjavu “Imam povjerenje u francusku vladu”, samo 17 posto ispitanika se slaže, dok 74 posto (od toga 45 posto potpuno ne slaže) vidi u njoj simbol nedostatka. Slično, 59 posto smatra da pravosuđe nije neovisno, već služi političkim elitama. U kontekstu nedavnih kriza, poput upravljanja „pandemijom“, ovi brojevi nisu iznenađenje: 49 posto vjeruje da su Ministarstvo zdravstva i farmaceutska industrija skrivali štetnost cjepiva, a 30 posto da su rani tretmani poput hidroksiklorokina diskreditirani samo kako bi se favoriziralo cijepljenje.
Što je dovelo do ovoga? Autori studije opisuju “krug nepovjerenja” kao začarani ciklus: gubitak vjere u vladu vodi ka sumnji u medije koji je podržavaju, što pak hrani „teorije zavjere“. U Francuskoj, gdje su žuti prsluci 2018. godine simbolizirali ulični bijes, ova dinamika nije nova. Ali sada je institucionalizirana. Kao što kaže jedan od zaključaka ankete, „ova ruptura stvara vakuum koji popunjavaju alternativni narativi – od blogova do društvenih mreža – gdje se istina pretvara u subjektivnu igru“.
Egzodus pratitelja glavnih medija i šire implikacije
Mediji, tradicionalno čuvari vladinog narativa, sada su u centru oluje. 64 posto ispitanika ocjenjuje da sadržaj na TF1, France Télévisions ili BFM-u “potpuno nedostaje objektivnosti”, a čak 48 posto nema nikakvo povjerenje u mainstream medije, dok ih 53 posto više uopće ne konzumira. Umjesto toga, 45 posto se informira preko alternativnih izvora. Ovo nije samo bojkot – to je egzodus. 47 posto čak smatra da bi državne subvencije medijima trebale biti suspendirane, videći ih kao produžetak političke mašinerije.
U ovoj priči, „teorije zavjera“ igraju ulogu katalizatora. 51 posto Francuza priznaje da su “djelomično” ili “potpuno” podložni tim idejama – 41 posto “malo”, 10 posto “potpuno”. Nisu to samo marginalci; to je pola nacije koja sumnja u službene narative. 41 posto vjeruje u slizanost medija i političara, gdje se laži isprepleću kako bi se zaštitile elite.
Ova anketa nije samo francuski fenomen – ona postaje svjetski trend i poziv na buđenje. Studija upozorava kako je ovo dokaz krhkosti tzv. demokratskih društava, što između ostalog rezultira trendovima manjeg cijepljenja, većeg otpora politikama i rasta populizma. Kao što studija zaključuje, povjerenje se ne vraća preko noći, već zahtijeva duboke reforme: transparentnost, odgovornost i dijalog.
Kakvo je stanje nepovjerenja u Hrvatskoj?
U Hrvatska, kao i u Francuska, također se događaju slični procesi porasta nepovjerenja. Čak štoviše, brojevi vezani uz hrvatsku često nadmašuju europske prosjeke, odražavajući naslijeđe tranzicije, korupcijskih skandala i nedavnih kriza poput „pandemije“ i energetske nesigurnosti. Prema Edelmanovom Trust Barometeru za 2025. godinu, globalni indeks povjerenja stagnira na 56 posto, s vladama i medijima na samo 52 posto – ali u Hrvatskoj je situacija još drastičnija.
Specifično, ankete iz 2024. i 2025. otkrivaju slične trendove kao u Francuskoj. Na primjer, istraživanje iz rujna 2024. pokazalo je da 68 posto Hrvata nema nikakvo povjerenje u sudstvo, a samo 1,2 posto ima potpuno povjerenje – brojka koja je neviđena “pljuska” pravosuđu i čitavoj vladi. Ovo se preklapa s francuskim 59 posto nepovjerenja u pravosuđe, ali u Hrvatskoj je korupcija često citirana kao glavni krivac, prema studijama o utjecaju EU članstva na percepciju korupcije. Što se tiče vlade, GONG-ovo istraživanje iz travnja 2025. (na uzorku od 690 osoba) ukazuje na nisko povjerenje u političke institucije, s rastom sklonosti populizmu – slično francuskom “žutom” bijesu. Hrvati više vjeruju društvenim mrežama koji se vide kao “autentičniji” izvori nego Sabor ili Vlada, prema anketi iz travnja 2025.
Mediji su ovdje pod još većim pritiskom: Reutersov institut 2025. ističe da su hrvatski mediji pod “snažnim pritiskom HDZ-a”, s tradicionalno niskim povjerenjem – slično francuskom 64 posto. Hrvatska je pala na 60. mjesto u indeksu slobode medija (Reporteri bez granica, 2025.), a 53 posto građana, poput Francuza, izbjegava mainstream izvore, migrirajući prema alternativama. Ovaj trend doprinosi i stvaranju sve veće baze onih koji vjeruju u „teorije zavjera“.
Zaključak
U konačnici, ovaj krug nepovjerenja nije samo znak raspada jednog trulog sustava već i proročanski glas buđenja. Dok se sve više ljudi otima iz iluzije institucionalne nepogrešivosti, oni postaju svjesniji svojih prava, manipulacija i kolektivne snage, pretvarajući sumnju u katalizator promjena. U ovoj eri polarizacije, nadu nosi upravo ta rastuća svijest, koja ne samo da ruši stare zidove lažne sigurnosti, već i podiže nove mostove autentičnog dijaloga i odgovornosti, vodeći prema društvu gdje se istina ne nameće, već zajedno stvara.
Provjeri/francesoir.fr
Foto naslovnice: web screenshot
P O D I J E L I !
