Zapratite nas na Telegramu: https://t.me/provjeri_net i YouTube: https://www.youtube.com/@provjeri_net
Oprezni, ne i pasivni
Dok stranka Most intenzivno promovira referendum o ustavnoj zaštiti plaćanja gotovinom, predstavljajući ga kao jamstvo slobode građana pred prijetnjama digitalnog eura i postupnog ukidanja gotovine, sve više se nameće pitanje: je li ovo stvarna obrana osobnih sloboda ili samo odvlačenje pažnje od puno veće i tiše prijetnje koja dolazi iz Bruxellesa? Govorimo o Europskom digitalnom identitetu (EUDI Wallet), koji se prema regulaciji eIDAS 2.0 ubrzano uvodi od 2024., a do kraja 2026. svaka država članica, uključujući Hrvatsku, mora ga ponuditi građanima. Na prvi pogled benigno rješenje za lakši pristup uslugama, ali u kontekstu digitalnog eura i sveobuhvatne digitalizacije postavlja se ključno pitanje: čemu ustavna zaštita gotovine ako pristup ekonomiji, transakcijama i svakodnevnom životu postane uvjetovan digitalnim identitetom?
Prijedlog Mosta je dodavanje članka 50.a u Ustavi:
„U Republici Hrvatskoj je zajamčeno izdavanje i upotreba gotovine kao zakonskog sredstva plaćanja.
Svatko ima pravo koristiti gotovinu u bankarskom poslovanju i drugim oblicima pravnog prometa, u skladu sa zakonom”.
Pravno gledajući prvi dio je snažan jer otežava potpuno ukidanje gotovine, za što bi bila potrebna promjena Ustava dvotrećinskom većinom u Saboru. To je korak naprijed u odnosu na sadašnje stanje, gdje gotovina ima samo zakonsku i EU regulativnu zaštitu. Ali drugi dio, s klauzulom “u skladu sa zakonom”, ostavlja širok prostor za ograničenja: obični zakoni i dalje mogu uvoditi limite (kao sadašnjih 15.000 eura „protiv pranja novca“), obvezivati bezgotovinsko plaćanje u pojedinim sektorima ili dopustiti bankama i trgovcima da odbijaju gotovinu. Privatni subjekti ne bi bili obvezani uvijek je prihvaćati, što je već danas realnost s natpisima “samo kartice”.
Loša iskustva s prethodnim Mostovim referendumskim pokušajem iz COVID ere zahtijevaju poseban oprez. Godine 2021. Most je prikupio stotine tisuća potpisa za ustavne amandmane kojima bi se “pandemija” izričito uvrstila u popis izvanrednih stanja, ograničavajući ovlasti Stožera i vlade. Kampanja je bila emotivna, obećavala “kraj stožerokracije” i obranu sloboda, a Ustavni sud je blokirao referendum, ocjenjujući da predloženi tekst ne bi postigao proklamirani cilj i da je u suprotnosti s ustavnim okvirom. Na kraju je inicijativa polarizirala društvo, a nije donijela nikakav konkretan učinak – ostala je samo populistička vježba.
Sada se ponavlja sličan obrazac: iskorištavanje straha od “digitalne kontrole” za kampanju koja nudi polurješenje. Europska središnja banka i Komisija više puta ponavljaju da digitalni euro (planiran za 2029.) neće ukinuti gotovinu, a slične ustavne zaštite već postoje u Slovačkoj i Mađarskoj bez sukoba s EU pravom. U Sloveniji je krajem 2025. (studeni/prosinac) usvojen gotovo identičan tekst – novi članak 74a koji jamči upotrebu gotovine “u skladu sa zakonom” i pravo svakoga da je koristi u bankarskim i drugim transakcijama. Usvojen je u parlamentu dvotrećinskom većinom na osnovu građanske inicijative iz 2023. „Povezani smo“ koja je skupštini predala 56 267 potpisa, bez referenduma – ali ta zaštita nije spriječila daljnje napredovanje prema obveznom prihvaćanju digitalnog identiteta niti uklonila postojeća ograničenja.
No prava infrastruktura kontrole tiho se gradi drugdje – kroz EUDI Wallet, koji će od 2026./2027. biti obvezan za prihvaćanje u reguliranim sektorima (banke, financije, javne usluge). Iako “dobrovoljan” na papiru, u praksi će postati neizbježan: za otvaranje računa, veće gotovinske transakcije, podizanje novca ili čak neke kupnje, verifikacija preko digitalnog ID-a bit će najlakši (i često jedini) način.
U takvom scenariju gotovina gubi svoju ključnu prednost – anonimnost. Čak i ako je fizički dostupna, ako je njezina upotreba uvjetovana digitalnom identifikacijom (zbog AML pravila ili praktičnih zahtjeva), svaka transakcija može se povezati s vašim profilom. Centralizirani digitalni identitet povezuje plaćanja, zdravstvene podatke, pristup uslugama – stvarajući potpunu sliku o građaninu. Mostov prijedlog tu ništa ne sprječava; fraza “u skladu sa zakonom” ostavlja vrata širom otvorena za EU regulacije koje će digitalni ID učiniti standardom.
Ipak, unatoč svim slabostima i sumnjama u motive, referendum treba podržati – iz jednog ključnog razloga: da se pošalje snažna poruka. Poruka Bruxellesu, domaćim političarima i bankarskim institucijama da građani Hrvatske ne prihvaćaju pasivno potpunu digitalizaciju i gubitak anonimnosti. Velika izlaznost i “ZA” glasovi, čak i ako tekst nije savršen, pokazali bi otpor prema centraliziranoj kontroli putem digitalnog ID-a i eura. To je signal da narod budno prati i da neće šutke prihvatiti scenarije u kojima sloboda plaćanja postaje iluzija.
Ako želimo istinsku zaštitu, tražimo jači tekst bez rupa i širu raspravu o digitalnom identitetu. U ovom trenutku, podrška referendumu nije podrška Mostu – koji očigledno opet ima ulogu da stvori sliku u javnosti kako se „netko bori za nas“ – već prilika da građani sami pošalju poruku: ne želimo društvo u kojem je svaki korak praćen i uvjetovan. Budimo oprezni, ali ne pasivni.
Foto naslovnice: web screenshot
P O D I J E L I !
