Zapratite nas na Telegramu: https://t.me/provjeri_net i YouTube: https://www.youtube.com/@provjeri_net
“Blagodati” cjepiva
Nova međunarodna studija objavljena u JAMA Neurology 12. listopada 2026. donosi hladan, gotovo apokaliptičan broj: u 2023. godini zabilježeno je 11,4 milijuna novih slučajeva demencije. Do 2050. taj bi se broj mogao popeti na gotovo 25 milijuna. Danas s demencijom živi 57 milijuna ljudi; prema starijoj Lancetovoj projekciji iz 2022., ukupan broj oboljelih mogao bi dosegnuti 150 milijuna.
Istraživači sa Sveučilišta New South Wales u Sydneyu analizirali su podatke 38.418 osoba iz 22 populacijske studije u 18 zemalja. Nakon prilagodbe za dob, žene imaju višu stopu (10,6 novih slučajeva na 1000 osoba-godina) od muškaraca (8,6). Još je dramatičnija razlika prema dohotku: u zemljama niskog i srednjeg dohotka 13,6, u bogatim zemljama 8,3. „Dvadeset i četiri milijuna novih slučajeva godišnje stavit će ogroman pritisak na pojedince, obitelji, zdravstvene sustave i gospodarstva“, upozorava jedan od autora.
Ortodoksna znanost nudi poznatu listu: niska obrazovanost, gubitak sluha, hipertenzija, pušenje, pretilost, depresija, tjelesna neaktivnost, dijabetes, pretjerani alkohol, traumatske ozljede mozga, zagađenje zraka, socijalna izolacija, visoki LDL-kolesterol i neliječeni gubitak vida. Ako se svih 14 „modificirajućih“ faktora riješi tijekom cijelog života, tvrdi se, moglo bi se spriječiti ili odgoditi do 45 posto slučajeva. Starenje stanovništva plus ovi faktori – to je službena priča.
No postoje i druga objašnjenja koja se sve teže mogu ignorirati.
Aluminijska hipoteza nije nova. Aluminij se nalazi u kuhinjskom posuđu, antiperspirantima, vodi… i kao adjuvans u cjepivima. U mozgovima oboljelih od Alzheimerove bolesti često se nalaze povišene koncentracije aluminija, često kolokalizirane s amiloidnim plakovima. Neki istraživači već godinama upozoravaju da aluminijski adjuvansi iz cjepiva igraju glavnu ulogu.
Još snažniji signal dolazi iz najveće dosad provedene studije o cjepivima i demenciji. Britanska kohortna studija na 13,3 milijuna odraslih osoba (objavljena u Journal of Infectious Diseases) pokazala je da su „uobičajena cjepiva“ za odrasle (gripa, pneumokok, herpes zoster, tetanus, difterija, pertusis) povezana s 38 % višim rizikom od demencije (OR 1,38) i 50 % višim rizikom od Alzheimerove bolesti (OR 1,50).
Rizik raste s brojem doza:
- 1 doza → +26 %
- 2–3 doze → +32 %
- 4–7 doza → +42 %
- 8–12 doza → +50 %
- ≥13 doza → +55 %
Najjači učinak bilježi se 2–4,9 godina nakon cijepljenja, a povišeni rizik ostaje značajan i nakon više od 12 godina. Čak i kada se uvede desetogodišnje kašnjenje kako bi se eliminirao „bias otkrivanja“, rizik ne nestaje. Najjači signal dolazi od cjepiva protiv gripe i pneumokoka.
Dok mainstream i dalje ponavlja listu od 14 faktora i starenje, brojke rastu brže nego što demografija sama može objasniti. Aluminij iz adjuvanasa, mogući mikroinfarkti, kumulativni učinak desetljeća cijepljenja odraslih – to su hipoteze koje se u službenim projekcijama gotovo uopće ne spominju.
Provjeri/tkp.at
Foto naslovnice: web screenshot
P O D I J E L I !
