Utorak, 2 rujna, 2025
NaslovnicaVijestiNATO-ova sjeveroistočna granica postaje minsko polje

NATO-ova sjeveroistočna granica postaje minsko polje

Zapratite nas na Telegramu: https://t.me/provjeri_net i YouTube: https://www.youtube.com/@provjeri_net

Militarizacija

U srcu Europe, uz granicu s Rusijom i Bjelorusijom, idilični krajolici pretvaraju se u smrtonosna polja. Finska, Estonija, Latvija, Litva i Poljska, sve članice NATO-a i EU-a, povlače se iz Ottawske konvencije iz 1997., koja zabranjuje proizvodnju, skladištenje i uporabu protupješačkih mina. Dok NATO opravdava ovu odluku strahom od ruske prijetnje, ovaj potez službeno najavljen za lipanj 2025., otvara put za miniranje tisuća kilometara granice.

Povratak željezne zavjese

Granica između EU-a i Rusije/Bjelorusije već je utvrđena zidovima, bodljikavom žicom i visokotehnološkim nadzornim sustavima, posebice između Poljske i Bjelorusije. Sada se ova barijera dodatno militarizira postavljanjem protupješačkih mina – oružja zabranjenog međunarodnim pravom zbog svoje neselktivne i dugotrajne opasnosti. Prema izvješćima njemačkog lista Bild, govori se o potencijalnom postavljanju “milijuna mina” duž granice od preko 3400 kilometara, od arktičkog sjevera Finske do Poljske. Iako još nije jasno hoće li cijela granica biti minirana, sama činjenica da pet država napušta Ottawsku konvenciju ukazuje na planove ogromnih razmjera. Litva, primjerice, planira potrošiti 800 milijuna eura na protutenkovske i protupješačke mine, posebno zabrinuta zbog svoje geografske ranjivosti između Rusije, Kalinjingrada i Bjelorusije.

NATO-ova hipokrizija i dvoličnost

Ottawsku konvenciju, koju je ratificiralo 164 države, svijet je prihvatio kao humanitarni korak prema smanjenju patnje civila u ratnim zonama. Obvezuje potpisnice na uništavanje zaliha mina, uklanjanje postavljenih mina i pružanje pomoći žrtvama. Ipak, tri velike vojne sile – SAD, Rusija i Kina – nikada nisu pristupile ovom sporazumu, čime su oslabile njegov globalni doseg. Sada, kada se pet NATO-ovih članica povlači iz konvencije, jasno je da se NATO ne može predstavljati kao moralni autoritet dok istovremeno krši vlastite humanitarne ideale.

NATO-ovi saveznici opravdavaju ovaj potez strahom od ruske agresije, posebice nakon rata u Ukrajini. No, dok se Rusija optužuje za destabilizaciju, NATO-ove akcije doprinose eskalaciji napetosti. Postavljanje mina duž granice nije samo obrambeni čin – to je simbolički i praktični povratak hladnoratovskoj logici podjela. Umjesto detanta, NATO gradi novu željeznu zavjesu i radi na daljnjoj polarizaciji Europe.

Civilne žrtve i ekološke posljedice

Protupješačke mine nisu samo oružje rata – one su i trajna prijetnja civilima. One ne razlikuju vojnika od djeteta, poljoprivrednika ili izbjeglice. Decenijama nakon sukoba, minska polja ostaju smrtonosna, ograničavajući pristup poljoprivrednom zemljištu i ugrožavajući živote. Iskustva iz zemalja poput Hrvatske ili Bosne i Hercegovine, gdje mine iz rata 1990-ih i dalje uzrokuju smrt i ozljede, svjedoče o dugoročnoj opasnosti. NATO-ove članice, koje su se nekada zalagale za uklanjanje mina, sada riskiraju stvaranje novih minskih polja u Europi, čime ugrožavaju sigurnost vlastitih građana i budućih generacija.

Osim toga, miniranje granica ima ozbiljne ekološke posljedice. Eksplozivi zagađuju tlo i vodu, a minska polja ograničavaju kretanje divljih životinja, narušavajući ekosustave duž granica. Idilični krajolici Finske, Baltika i Poljske, poznati po svojoj prirodnoj ljepoti, pretvaraju se u zone smrti, što dodatno podiže ulog ove odluke.

Kontekst i eskalacija

Povlačenje iz Ottawske konvencije dolazi u trenutku kada su odnosi između NATO-a i Rusije na najnižoj točki od kraja Hladnog rata. Ruska ofenziva u Ukrajini, iako trenutno usporena, služi kao katalizator za ove odluke. Finska, koja dijeli 1300 kilometara granice s Rusijom, opravdava svoje povlačenje iz konvencije lekcijama iz ukrajinskog sukoba, gdje su mine igrale značajnu ulogu u obrani. Slično, baltičke države i Poljska, svjesne svoje geografske ranjivosti, vide miniranje kao nužnu mjeru. No, ova strategija ne samo da povećava rizik od eskalacije, već i šalje poruku da je dijalog zamijenjen militarizacijom.

Provjeri/tkp.at

Foto naslovnice: web screenshot

Svidio vam se članak? Trebamo i vašu pomoć da nastavimo iznositi istinu!
VEZANO

najnovije