Provalija u Zagori otkrila „divovske kosti“ – hoće li doživjeti sudbinu opisanu u knjizi Domagoja Nikolića „Potraga za divovima“

Zapratite nas na Telegramu: https://t.me/provjeri_net i YouTube: https://www.youtube.com/@provjeri_net

Samo još jedna stranica zaborava?

Dramatični događaj koji se dogodio prekjučer tijekom radova na novoj prometnici između sela Lećevica i Kladnjica u dalmatinskoj Zagori, kada se dio tla urušio na dijelu gdje se siječe brdo i otkrio duboku provaliju promjera 30 metara, vijest je koja kao da je stranica istrgnuta ravno iz knjige “Potrage za divovima” Domagoja Nikolića.

Ograđena radi sigurnosti, unutra se prema svjedocima i mještanima vide velike kosti nepoznatog podrijetla – “natprosječno velike”, kako ih opisuje lokalna aktivistica Renata Kelam. Mještani su u šoku: “Ono šta je unutra nitko nije očekivao.”

Fotografije iz privatnog albuma prikazuju golemu crnu jamu uz sam rub novo-probijene ceste, ograđenu zaštitnom ogradom, okruženu brdovitim zagorskim krajolikom. Iz ruba provalije jasno se nazire unutrašnjost – duboki ponor s vidljivim ostacima kostiju. Zumirani detalji ne daju potpuno jasno referenciranje veličina kostiju, ali u odnosu na ruku te alat koji su prikazani na nekim slikama može se vidjeti da su velikih dimenzija o čemu eksplicitno govore i svjedoci.

Ravnatelj Županijske uprave za ceste potvrdio je da speleolozi već istražuju lokalitet i da će službeno izvješće odlučiti daljnju sudbinu. Radovi na ostatku trase mogu se nastaviti, ali mještani i aktivisti inzistiraju: ne zatrpavati dok struka ne kaže svoje. I tu dolazimo do problema – jer „struka“ je ta koja nema pravo proturječiti službenom narativu.

O toj problematici „struke“ pisao je i dr. sc. Domagoj Nikolić u knjizi “Potraga za divovima: upoznavanje naše kulturne tradicije”, u kojoj je dao najopsežnije istraživanje o divovskim kosturima, megalitskim ostacima i zaboravljenoj povijesti Ilira na Balkanu. Ono što on dokumentira, kao da je poslužilo za scenarij ove prekjučerašnje vijesti iz Zagore. Nikolić opisuje čitav niz sličnih nalaza – velike kosti pronađene slučajno (u pećinama, jamama, prilikom građevinskih radova), koje su zatim ili proglašene “životinjskim”, ili brzo zatrpane, ili “nestale” iz službenih evidencija.

Autor kritizira “političku arheologiju” koja sustavno ignorira anomalije jer ne uklapaju se u službenu kronologiju, te poziva na preispitivanje narativa o autohtonosti naroda i stećcima kao dijelu divovske baštine. Primjeri iz knjige (kao lubanja s rogovima u Lovreću ili drugi zagorski i dalmatinski nalazi) pokazuju isti obrazac: javnost uzbuđena, lokalci govore o “divovima”, a onda – tišina i nestanak dokaza.

Hoće li i ovaj zagorski nalaz doživjeti istu misterioznu sudbinu? Trenutno sve izgleda obećavajuće: speleolozi su na terenu, aktivistica Kelam traži da se ne zatrpa, a Županijska uprava za ceste čeka „stručno mišljenje“. No povijest koju Nikolić detaljno opisuje u “Potrazi za divovima” upozorava na suprotno – mnogi slični nalazi završili su pod slojevima betona ili u nepoznatim arhivima, jer “ne odgovaraju službenoj znanosti”. Ako kosti budu proglašene običnim ostacima medvjeda ili goveda, ako izvješće bude brzo zaključeno bez DNK analize ili javne prezentacije, ako provalija bude zatrpana “iz sigurnosnih razloga” prije nego što neovisni stručnjaci dobiju pristup – onda će ovo biti još jedna stranica iz Nikolićeve knjige koja se ponavlja u stvarnosti.

Mještani Zagore, ali i svi mi imamo pravo biti zabrinuti, jer ovaj put imamo priliku da bude drugačije. Zahtijevajmo transparentnu istragu i javni pristup nalazu. Vrijeme je da javnost preuzme stvar u svoje ruke – jer samo tako ovaj nalaz neće doživjeti istu sudbinu kao oni iz knjige “Potraga za divovima” Domagoja Nikolića. Ovaj put ne smijemo šutjeti. Ako zajedno budemo budni, uporni i glasni, provalija u Zagori neće postati još jedna stranica zaborava – već prva stranica na kojoj divovi konačno progovore.

Provjeri/slobodnadalmacija.hr

Foto naslovnice: web screenshot (AI generirana)

P O D I J E L I !