Zapratite nas: TelegramYouTubeFacebook
A iza svega stoji…
Dok se pažnja europske javnosti usmjerava na gospodarsku neizvjesnost, u pozadini se odvija nešto što potiče na pitanje: jesmo li uopće ispravno razumjeli ono što se događa? Godinama se kao glavna prijetnja Europljanima prikazuje Rusija, a upozorenje koje je prije neki dan stiglo iz Teherana otvara neke druge mogućnosti, poput izravnog sukoba s Iranom. Ono što ostaje konstanta je poticanje novih žarišta, novih prijetnji i novih razloga za strah.
Povod za nova upozorenja stigao je 7. studenoga, kada je glasnogovornik iranske Revolucionarne garde, brigadni general Hossein Mohebbi, objavio da Teheran više ne smatra obvezujućim dosadašnje samonametnuto ograničenje dometa balističkih raketa od 2000 kilometara.
Navodni povod za ovu izjavu je to što su pojedini europski članovi NATO-a pružili logističku i infrastrukturnu potporu američkim operacijama protiv Irana, pri čemu je glavni tajnik NATO-a Mark Rutte više puta istaknuo važnost europskih baza i logističkih kapaciteta za američke vojne aktivnosti.
Iran je odgovorio upozorenjima da bi američke baze u Njemačkoj i Italiji, ako ponovno budu korištene za napade na iranski teritorij, mogle postati legitimne mete iranskog odgovora. Associated Press izvijestio je 7. studenoga da Iran ne raspolaže balističkim raketama dometa većeg od 2000 kilometara, što implicira da Teheran ne bi mogao gađati baš bilo koji europski grad, već dijelove Grčke i Balkana koji se nalaze unutar dosega raketa takvog dometa.
🚨🇮🇷 HOLY SH*T! Iran Lifts Its Self-Imposed 2,000 KM Missile Range Limit on IRGC, Warns of Strikes Beyond the Middle East
IRGC spokesperson Brig. Gen. Mohebbi announced Saturday that Tehran’s longstanding missile range restriction has been lifted.
“That restriction has been lifted for us.”
Even the previous 2,000 km range could reach parts of at least six European countries:
🇬🇷 Greece 🇧🇬 Bulgaria 🇷🇴 Romania 🇦🇱 Albania 🇲🇰 North Macedonia 🇷🇸 Serbia
The announcement follows reports of an attempted Iranian strike toward Diego Garcia, roughly 4,000 km away, earlier this year.
Iran has not disclosed its new maximum range or demonstrated a verified capability beyond 2,000 km.
Source: AP, Times of Israel \ Writer: Naz https://t.co/99Ad4K95jX
— Mario Nawfal (@MarioNawfal) November 7, 2026
Politički, vojni i ideološki kontekst u kojem je Iran postao protivnik Europe stvarao se desetljećima, ali ako to pokušate objasniti uobičajenom mantrom geopolitičkih procesa, ostat ćete uskraćeni logičkim zaključcima. Sve navodi na to da se radi o mnogo širem procesu u kojemu se različiti akteri, svjesno ili nesvjesno, ali potpuno dirigirano, kreću prema sukobu čije bi posljedice mogle biti daleko veće od regionalnog rata. Pojedinačni sukobi, neovisno o tome tko ih pokreće i kakve interese njihovi sudionici imaju, odvijaju se unutar jedinstvenog procesa koji postupno mijenja političku i društvenu strukturu svijeta.
To ne znači da Iran nema vlastite interese, da je njegova politika unaprijed određena ili da Teheran samo izvršava tuđe naloge. Naprotiv, iransko vodstvo ima vlastitu strategiju, ideologiju i sigurnosne ciljeve. Međutim, samostalno djelovanje pojedinih država ne isključuje mogućnost da se njihovi sukobi istodobno potpuno poklapaju s interesima onih koji sve orkestriraju u širem procesu.
Upravo tu nastaje prostor za mnogo neugodnije pitanje: tko dobiva ako se sukob između Izraela i islamskog svijeta proširi, ako Europa bude uvučena u njega, a europska društva u međuvremenu postanu sve podijeljenija?
Da bismo razumjeli zašto je to pitanje važno, moramo pogledati i ono što se u Europi događalo tijekom posljednjih nekoliko desetljeća. Dok su europske vlade govorile o gospodarskom rastu, integracijama, ljudskim pravima i otvorenom društvu, europski se demografski i društveni prostor postupno mijenjao. Migracijski procesi nisu započeli 2015. godine. Desetljećima su trajali različiti oblici useljavanja, radnih migracija, spajanja obitelji, azilnih postupaka i dolazaka stanovništva iz ratom pogođenih područja. Posebno nakon 2015. godine, migracijska kriza postala je jedno od najvažnijih političkih programa Europske unije. Danas se događa kulminacija tog procesa.
Dugotrajna migracija velikih razmjera, u kombinaciji s gospodarskom nesigurnošću, slabom integracijskom politikom, političkim podjelama i rastućim nepovjerenjem, stvorilo je društvo koje će u trenutku neke potencijalne velike međunarodne krize biti mnogo ranjivije nego što se na prvi pogled čini. Mislite li doista da netko to nije mogao predvidjeti, pa čak i smatrati korisnim?
U svom pismu talijanskom revolucionaru Giuseppeu Mazziniju, američki mason Albert Pike je 1871. godine sasvim detaljno opisao tri buduća svjetska rata i njihovu ulogu u stvaranju novog svjetskog poretka. Posebno je zanimljiv dio koji se odnosi na treći svjetski rat. U tekstu se navodi da bi taj rat trebao biti potaknut iskorištavanjem sukoba između političkih cionista i vođa islamskog svijeta, tako da se obje strane međusobno unište. Ostale nacije, prema tom pismu, podijeljene oko tog sukoba, bile bi prisiljene boriti se do potpune fizičke, moralne, duhovne i ekonomske iscrpljenosti. Nakon toga nastao bi društveni kaos iz kojega bi se ponudio novi ideološki i duhovni poredak.
Teško je ne primijetiti koliko je takva konstrukcija intrigantna u kontekstu današnjeg sukoba između Izraela i Irana, sve većih napetosti između zapadnih i islamskih zemalja te mogućnosti širenja rata na europski prostor.
Zamislimo kontinent koji se istodobno suočava s nekoliko procesa: gospodarskom stagnacijom, rastućim troškovima života, energetskom nesigurnošću, demografskim starenjem, migracijskim pritiscima, političkom polarizacijom i sve većim nepovjerenjem građana u institucije. Dodajte svemu ozbiljnu međunarodnu krizu. Ako bi došlo do širenja sukoba između Izraela i Irana, a europske države bile uključene kroz vojnu logistiku, baze i političku potporu, posljedice ne bi ostale ograničene na vanjsku politiku. Energetsko tržište, cijene goriva, opskrbni lanci, sigurnost i unutarnji politički odnosi mogli bi biti ozbiljno pogođeni.
U takvom bi okruženju postojeće društvene napetosti mogle dodatno eskalirati. Nije teško zamisliti kako bi različite političke i ideološke skupine pokušale iskoristiti takvu situaciju. Pojedini ekstremistički pokreti mogli bi sukob na Bliskom istoku prenijeti na europske ulice, što bi vlade spremno dočekale kako bi novu sigurnosnu krizu iskoristile za proširenje ovlasti, nova ograničenja i mjere nadzora kao nužan odgovor na izvanredne okolnosti.
Upravo iz tog razloga ne smije se ostati slijep na činjenicu da interesi (i koristi) različitih aktera: vojno-industrijski sektor, političke strukture koje jačaju svoj položaj u kriznim okolnostima, energetski i financijski interesi konvergiraju istoj točki – novim „rješenjima“ kojima se čitavo čovječanstvo stavlja pod istu čizmu. Geopolitika to nije u stanju objasniti, jer je njena osnovna definicija o postojanju različitih interesa u potpunosti demantira i razlaže po tom pitanju.
Na kraju, ostaje ono najvažnije pitanje: tko sve orkestrira? Pa, onaj tko od svega ima najveću korist. Ne radi se samo o uspostavi potpune kontrole nad materijalnim segmentom ljudskog postojanja: kontroli novca, energije, hrane i kretanja. Radi se o uspostavi kontrole i nad ljudskom sviješću, percepcijom stvarnosti i duhovnim identitetom, što je mnogo važnije.
I to nas dovodi do odgovora – iza svega stoji onaj tko utječe na ono u što vjerujemo, čega se bojimo i što smatramo istinom. Možete li se sjetiti nekog takvog?
Provjeri/mediji
Foto naslovnice: web screenshot
Wake upParagvaj: Noć kad su „ovčice“ ostale bez svog novca
Wake upDržave su iz COVID-a izvukle lekcije i uspostavile infrastrukturu nadzora i kontrole informacija za sljedeću krizu
Wake upKoji entitet vlada materijalnim svijetom iz sjene?
Wake upDavid Icke: Programiranim „mjesečarenjem“ hrlimo u klopku kulta
Da – Velika agenda.
Ali sve i dalje u okviru geopolitike. Odnosno, geopolitika se koristi kao alat realizacije većine agendi. Rat stvara krizu energeneta (sasvim logično), kriza energenata stvara prehrambenu krizu (neminovno), prehrambena kriza stvara opštu krizu u društvu a sve se odvija po geopolitičkim zakonitostima. Ne sve ovo ubaciti ozbiljniju zarazu i upotrebu nuklearnog oružja… i Apokalipsa je tu.
“…sve ovo ubaciti ozbiljniju zarazu i upotrebu nuklearnog oružja…”
Joooooooojjjj – panjino glupava…