Zapratite nas na Telegramu: https://t.me/provjeri_net i YouTube: https://www.youtube.com/@provjeri_net
Jedno te isto…
Zemlje BRICS-a (Brazil, Rusija, Indija, Kina, Južna Afrika i novopridošli članovi) često se prikazuju kao svjetionik otpora zapadnom svjetskom poretku. Mnogi ih doživljavaju kao alternativu G7, saveznike globalnog Juga koji se bore za pravedniji i uključiviji svijet. Međutim, dublja analiza njihovih politika, posebice nakon 17. summita u Brazilu 2025. godine, u potpunosti razotkriva istinu – BRICS ne samo da ne pruža otpor, već u mnogočemu replicira tehnokratsku agendu Zapada, samo pod drugim plaštem.
Tehnokratska zamka
Summit BRICS-a u Brazilu, pod vodstvom predsjednika Lule da Silve, naglasio je teme poput “održivog upravljanja” i “potpune digitalizacije” kao ključnih za budućnost. Ove teme, na prvi pogled plemenite, usko su povezane s Ujedinjenim narodima i njihovim “Sporazumom za budućnost”. Prisutnost glavnog tajnika UN-a Antónia Guterresa na summitu samo potvrđuje koliko su BRICS i UN isprepleteni. Umjesto suprotstavljanja zapadnom poretku, BRICS je samo partner u promicanju globalnog tehnokratskog sustava, koji uključuje strogu regulaciju, nadzor i “promjene ponašanja” građana.
BRICS-ova agenda, uključujući podršku WHO-ovom Sporazumu o pandemiji, Pariškom sporazumu i razvoju pametnih gradova, zrcali prioritete zapadnih institucija poput Svjetskog ekonomskog foruma (WEF) i G20. Na primjer, inicijativa za pametne gradove, koja se promovira kroz natjecanje SMART CITY 2030, usredotočena je na korištenje umjetne inteligencije za upravljanje urbanim izazovima. Ovo nije samo tehničko rješenje, već i mehanizam za kontrolu – od mobilnosti do gospodarenja otpadom. Slične inicijative nalazimo i u agendama G20 i WEF-a, što upućuje na to da BRICS ne donosi ništa novo, već samo slijedi već uhodani put.
Dvoličnost vodstva
Iako se BRICS pozicionira kao protuteža G7, njihovi lideri, poput Lule da Silve i Cyrila Ramaphose, redovito sudjeluju na sastancima G7 i G20. Lula, koji je 2010. dobio nagradu WEF-a za globalnog državnika, ove godine domaćin je UN-ove konferencije o klimatskim promjenama (COP 30). Ova povezanost s institucijama koje BRICS navodno kritizira pokazuje koliko su njihovi ciljevi usklađeni s globalnom agendom. Dok javno osuđuju neke zapadne politike, poput vojnih napada na Iran, njihova podrška reformiranom UN-u i globalnim inicijativama poput regulacije umjetne inteligencije otkriva da su dio istog sustava.
Pametni gradovi – prijetnja porobljenjem
Koncept pametnih gradova, koji BRICS agresivno promovira, predstavlja se kao rješenje za urbane probleme. Međutim, fokus na umjetnu inteligenciju, digitalizaciju i “promjene ponašanja” upućuje na distopijsku budućnost gdje se građani nadziru i usmjeravaju prema unaprijed definiranim ciljevima održivosti. Ova vizija nije inovacija BRICS-a, već kopija zapadnih inicijativa poput G20 Globalnog saveza pametnih gradova, kojeg koordinira WEF. Čak i egipatski plan za obnovu Pojasa Gaze uključuje elemente ove tehnokratske agende, što dodatno naglašava koliko su BRICS i Zapad usklađeni u svojim dugoročnim ciljevima.
Ima li uopće razlika?
Unatoč retoričkom suprotstavljanju Zapadu, BRICS-ova predanost multilateralizmu, digitalizaciji i održivosti pokazuje da nema značajne razlike između njih i institucija poput UN-a ili WEF-a. Njihova suradnja s UNIDO-om na promicanju “Industrije 4.0” i podrška globalnim zdravstvenim i klimatskim inicijativama sugeriraju da su dio iste tehnokratske vizije. Čak i ako stari poredak propada, BRICS ne nudi otpor, već samo novi okvir za iste ciljeve: svijet pametnih gradova, potpune kontrole i “održivih” pravila.
Pokret nesvrstanih iz današnje perspektive
Pogled unatrag na Pokret nesvrstanih, koji je u doba Hladnog rata predstavljao “treći put” između kapitalističkog Zapada i komunističkog Istoka, otkriva koliko je svijet danas lišen istinske alternative. Formiran 1961. godine, Pokret nesvrstanih okupljao je zemlje poput Jugoslavije, Indije i Egipta, koje su odbile podređivanje velikim silama i zagovarale suverenitet, gospodarsku neovisnost i mirnu koegzistenciju. Bio je to pokušaj stvaranja prostora za države koje su željele izbjeći polarizaciju svijeta i sačuvati svoju autonomiju.
Danas, u svijetu gdje BRICS replicira zapadnu tehnokratsku agendu umjesto da nudi otpor, jasno je da takav “treći put” više ne postoji. Umjesto suverene alternative, BRICS i slične inicijative upleteni su u globalne strukture poput UN-a i WEF-a, promičući iste ciljeve digitalizacije i nadzora. Nekadašnji ideal nesvrstanosti, koji je težio ravnoteži i neovisnosti, zamijenjen je globalnim konsenzusom o “održivosti” i tehnokraciji. Pitanje ostaje: može li svijet ponovno pronaći snagu za istinski otpor ili smo osuđeni na izbor između različitih nijansi istog sustava?
Provjeri/drjacobnordangard.substack.com
Foto naslovnice: web screenshot
P O D I J E L I !
