Zapratite nas na Telegramu: https://t.me/provjeri_net i YouTube: https://www.youtube.com/@provjeri_net
EU na raskrižju
Val euroskepticizma širi se Europom, a Rumunjska je postala njegov najnoviji epicentar. Pobjeda Georgea Simiona, vođe nacionalističke stranke AUR, u prvom krugu predsjedničkih izbora 2025. s impresivnih 41% glasova označava prekretnicu za ovu zemlju i potencijalnu prijetnju jedinstvu Europske unije. Dok Simionov protukandidat, proeuropski gradonačelnik Bukurešta Nicușor Dan, zaostaje s 21%, vladajuća pro-EU koalicija suočava se s debaklom: njihov kandidat nije ni ušao u drugi krug, premijer Marcel Ciolacu najavio je ostavku, a koalicija se raspala. Rumunjska je na rubu političke revolucije, ali nije sama – slične tenzije kuhaju se u mnogim zemljama…
Rumunjska: Politički potres s dalekosežnim posljedicama
Simionova uvjerljiva pobjeda u prvom krugu izbora 2025. odražava duboko nezadovoljstvo rumunjskog biračkog tijela. Kao član ECR grupe Giorgije Meloni, Simion ne zagovara izlazak iz EU, već oštro kritizira centraliziranu moć Bruxellesa, protivi se vojnoj pomoći Ukrajini i zahtijeva veću nacionalnu suverenost. Njegovo predizborno obećanje – „Pravda za Calina Georgescua“ – referira na diskvalificiranog kandidata, „narodnog predsjednika“, koji je 2024. izazvao buru svojim prijedlogom za referendum o članstvu u EU i fokusom na samodostatnu ekonomiju („Hrana, voda, energija“). Poništenje izbora 2024., zbog navodnog stranog uplitanja, nenamjerno je ujedinilo nacionalistički tabor, stvorivši plodno tlo za Simionov uspon.
Ako Simion pobijedi u drugom krugu 18. svibnja, Rumunjska bi mogla postati ključni saveznik euroskeptičnih lidera poput Viktora Orbána i Roberta Fica u Vijeću EU. S obzirom na to da rumunjski predsjednik ima značajne ovlasti, uključujući zastupanje zemlje u Vijeću EU i imenovanje premijera, Simionov potencijalni plan da Georgescua postavi za premijera mogao bi dramatično promijeniti politički krajolik. Raspad vladajuće koalicije i najave novih parlamentarnih izbora dodatno povećavaju šanse da AUR i njegovi saveznici preuzmu većinu. Ovaj scenarij približava EU mogućnosti blokirajuće manjine u Vijeću, za koju su potrebne samo četiri zemlje članice.
Širi val euroskepticizma
Rumunjska nije iznimka – euroskepticizam cvjeta diljem Europe, potaknut frustracijama zbog ekonomske nejednakosti, migracija, energetske krize i percepcije da Bruxelles nameće pravila bez obzira na nacionalne interese. Mađarska pod Orbánom već godinama prkosi EU, odbijajući sankcije Rusiji i ograničavajući strane nevladine organizacije. Slovačka Roberta Fica slijedi sličan put, fokusirajući se na nacionalne prioritete i kritizirajući EU-ovu podršku Ukrajini. Italija, pod vodstvom Giorgije Meloni, balansira između euroskepticizma i pragmatične suradnje s EU, ali njezina ECR grupa postaje sve utjecajnija. Simionova „simionizacija“ Europe, kako je sam naziva, samo je najnoviji primjer ovog trenda.
Ovaj val nije ograničen na istočnu Europu. U zapadnim zemljama, poput Francuske i Nizozemske, stranke poput Nacionalnog okupljanja Marine Le Pen i Stranke za slobodu Geerta Wildersa bilježe porast podrške, iskorištavajući nezadovoljstvo globalizacijom i birokracijom EU. Čak i Njemačka, tradicionalno proeuropska, svjedoči usponu Alternative za Njemačku (AfD), koja dobiva na snazi u istočnim saveznim pokrajinama. Ono što povezuje ove pokrete jest uvjerenje da EU previše miješa u suverenitet država, često na štetu običnih građana.
Hrvatska i Slovenija
U Hrvatskoj euroskepticizam nije formaliziran izbornim rezultatima kao u Rumunjskoj, ali raste ispod površine. Od ulaska u EU 2013., Hrvatska je imala koristi od fondova i slobode kretanja, ali mnogi građani osjećaju da članstvo nije donijelo obećanu gospodarsku stabilnost. Visoka stopa iseljavanja mladih, stagnacija plaća i osjećaj da Bruxelles favorizira interese većih zemalja dodatno potiču skepticizam. Stranke poput Domovinskog pokreta i Mosta povremeno kritiziraju EU, posebice oko pitanja migracija i poljoprivrednih kvota, ali za razliku od rumunjskog AUR-a, nisu konsolidirale široku anti-EU platformu.
Istraživanja javnog mnijenja, poput Eurobarometra iz 2024., pokazuju da navodno samo 52% Hrvata ima pozitivno mišljenje o EU, što je ispod prosjeka Unije. Ako gospodarska situacija nastavi stagnirati ili ako se percepcija o „diktatu Bruxellesa“ pojača, Hrvatska bi mogla postati plodno tlo za jači euroskeptični pokret.
Slovenija, kao jedna od gospodarski uspješnijih članica EU-a iz bivšeg istočnog bloka, tradicionalno je bila proeuropska. Međutim, i ovdje se osjeća promjena. Stranke poput Slovenske demokratske stranke (SDS) Janeza Janše, koja je bliska Orbánu, sve češće kritiziraju EU zbog migracijskih politika i energetskih regulacija. Iako Slovenija nije na pragu anti-EU revolucije, gospodarski pritisci, poput visokih cijena energije i inflacije, potiču nezadovoljstvo. Eurobarometar iz 2024. pokazuje da 60% Slovenaca podržava EU, ali povjerenje u institucije opada.
Provjeri/tkp.at
Foto naslovnice: web screenshot
P O D I J E L I !
opet je sve u jednom te istom sistemu glafije.
Dovoljno je pogledati ovaj odlomak iz članka o Simionu na engleskoj vikipediji i sve je jasno:
|…‘In August 2023, Simion met with Israeli ambassador to Romania Reuven Azar and Israeli Likud politician Yossi Dagan, head of the Shomron Regional Council. At the meeting, Simion acknowledged and expressed regret about Romania’s role in the Holocaust during World War II, promising to combat antisemitism and supported the expansion of Israeli settlements in West Bank, emphasising what he described as “the historical right of the Jewish people to build and live in communities and cities in Judea and Samaria, the cradle of history of the Jewish people since the days of the Bible”….’|
_________________________________
dakle, još jedan košer “desničar” iz iste kuhinje, kao i svi ostali; Trump, Meloni, Salvini, Wilders, Orban, AFD, Ressemble National i Marine Le Pen, Švedski demokrati, Vox u Španjolskoj itd.. Tako da glafija kontrolira oba naoko suprostavljena tabora: onaj glavni, predominantni; lijevo-liberalno, globalističko, pro-migrantski: EU, Kanada, Njemačka, V. Britanija, Francuska..itd.. i ovaj navodno desničarski, anti-globalistički i anti-migrantski: Trump i sve ove koje sam naveo. Simion je također bio nazočan na inauguraciji Trumpa u siječnju.
Ovom taboru pripada i drugi rumunjski “desničar”, Calin Georghescu, bivši aktivist UN-a i bivši član Rimskog kluba, koji dovodi u pitanje granice Ukrajine
Simion tamo u Rumunjskoj ne govoi ništa o planovima glafije za veliki reset, već trola o Velikoj Rumunjskoj, i huška na mađarsku manjinu u Rumunjskoj. Istočni Banat i dijelovi Rumunjske, su kako je poznato, kao i Vojvodina, prije 1. sv. rata bili mađarski, tj. dijelovi Austro-Ugaraske. S druge strane u Mađarskoj, Orban svako malo trola o nekadašnjim granicama Mađarske, tj. velike Mađarske, čije su granice (sa dijelovima Slavonije i Baranje), bile prikazivane u mađarskoj javnosti..
Eto to su navodni antiglobalistički desničari. Koji se svi klanjaju Izraelu i Netanjahuu, i na skupu protiv “antisemitizma” prije koji mjesec u Jeruzalemu, bili su i predstavnici Orbanovog Fidesza, francuskog RN-a i drugi.. kao i ovdašnji glumac, Dodik.
Istovremeno je Izrael jučer po prvi put otvoreno najavio zauzimanje Gaze i preseljenje stanovništva, tj. etničko čišćenje.