Petak, 20 lipnja, 2025
NaslovnicaWake upSamsonova opcija: Doktrina odvraćanja ili prijetnja apokalipsom cijelom svijetu

Samsonova opcija: Doktrina odvraćanja ili prijetnja apokalipsom cijelom svijetu

Zapratite nas na Telegramu: https://t.me/provjeri_net i YouTube: https://www.youtube.com/@provjeri_net

Mač pod vratom i strategija posljednjeg čina

Samsonova opcija, nazvana po biblijskom junaku koji je srušio filistejski hram, žrtvujući sebe i svoje neprijatelje (Knjiga o Sucima, 16:23-30), označava Izraelovu neslužbenu doktrinu krajnje destrukcije. Ako se suoči s porazom ili egzistencijalnom prijetnjom, Izrael bi mogao upotrijebiti svoj nuklearni arsenal kako bi osigurao da njegovi neprijatelji, ali i širi svijet, plate nezamislivu cijenu. U svjetlu eskalacije izraelsko-iranskog sukoba od 13. lipnja 2025., poznatog kao operacija “Uspon lava”, ova strategija baca mračnu sjenu ne samo na Bliski istok, već i na globalnu stabilnost.

Povijesni korijeni: Izrael i moćnici

Izrael je rođen 1948. godine na pepelu Drugog svjetskog rata i narativu o holokaustu, potaknut cionističkim snovima i strateškim interesima zapadnih sila. Balfourova deklaracija iz 1917., podržana od strane britanske vlade i financijskih elita poput obitelji Rothschild, postavila je temelje za “nacionalni dom” židovskog naroda u Palestini. Rezolucija UN-a 181 iz 1947. omogućila je podjelu Palestine, ali i izazvala prvi arapsko-izraelski rat. Od svog stvaranja, Izrael nikad nije prihvaćen od strane svojih susjeda, što ga je učinilo idealnim poligonom za razvoj sigurnosne doktrine koja promiče vojnu superiornost, preventivne udare i nuklearni arsenal.

Seymour Hersh, u svojoj knjizi The Samson Option (1991.), otkriva da Izrael posjeduje između 80 i 400 nuklearnih bojnih glava, čime je osigurao sposobnost za katastrofalni odgovor. Samsonova opcija nije samo vojna strategija – to je poruka svijetu: Izrael neće nestati tiho.

Novi kontekst Samsonove opcije: Napad na Iran

Sukob između Izraela i Irana eskalirao je 13. lipnja 2025. kada je Izrael pokrenuo operaciju “Uspon lava”, masovne zračne napade na iranske nuklearne objekte u Natanzu, Araku i Isfahanu, vojne baze u Teheranu, Tabrizu i Širazu, te zapovjednike Revolucionarne garde. Navodni razlog napada je odgovor na iranski nuklearni program, koji je dosegnuo 60%-tno obogaćivanje uranija, dovoljno za potencijalnu izradu nuklearnog oružja. Iran je uzvratio operacijom “Istinsko obećanje 3”, lansirajući stotine balističkih projektila i dronova na Tel Aviv, Haifu i Rehovot, uz civilne žrtve i značajnu štetu.

IAEA je izvijestila o curenju radioaktivnog materijala iz Natanza, dok su Kina i druge zemlje pozvale na deeskalaciju. Iranski saveznici – Hezbollah u Libanonu, Huti u Jemenu i milicije u Iraku – pojačali su napade, dodatno komplicirajući situaciju. U ovom kontekstu, Samsonova opcija postaje jezivo relevantna: ako Izrael i moćnici koji stoje iza njega osjete da gube tlo pod nogama, može li nuklearni odgovor postati realna mogućnost. Je li sve zapravo tako i planirano da bude?

Koje su mete?

Samsonova opcija podrazumijeva da bi Izrael, suočen s porazom, upotrijebio nuklearno oružje kako bi uništio svoje neprijatelje. Međutim, mnogi sugeriraju da bi mete mogle uključivati ne samo Iran i njegove saveznike, već i gradove od simboličkog, gospodarskog ili političkog značaja, čak i ako nisu direktno uključeni u sukob.

Primarne neprijateljske mete bile bi Iran i njegovi saveznici, a konkretni gradovi: Teheran (glavno središte), Ishafan (ključni nuklearni centar), Natanz, Arak i Bushehr, zatim Bejrut u Libanonu, te Sana’a u Jemenu.

Od država koje nisu direktni sudionici sukoba, ali imaju simbolički, gospodarski ili politički značaj, gradovi-mete bi mogli biti Meka i Medina u Saudijskoj Arabiji, kao najsvetiji gradovi islama, čije bi uništenje izazvalo vjersku krizu, zatim Rijad (Saudijska Arabija) kao političko središte i ključ za globalnu opskrbu naftom, Doha (Katar) kao dom Al Jazeere i energetski centar.

Ono što je posebno zanimljivo jesu potencijalni ciljevi na Zapadu:

  1. London, Ujedinjeno Kraljevstvo:
    • Značaj: Globalni financijski i politički centar, ključan za zapadnu podršku Izraelu.
    • Razlog: U ekstremnom scenariju, ako Izrael procijeni da su zapadni saveznici poput Velike Britanije izdali njegove interese (npr. kroz diplomatski pritisak ili smanjenje vojne podrške), London bi mogao biti simbolična meta.
  2. Bruxelles, Belgija:
    • Značaj: Sjedište EU-a i NATO-a, simbol zapadne političke i vojne integracije.
    • Razlog: Napad na Bruxelles mogao bi biti poruka zapadnim institucijama ako Izrael osjeti da je napušten od strane Europe, posebice zbog kritika njegovih akcija u Gazi ili sukobu s Iranom.
  3. New York, SAD:
    • Značaj: Globalni financijski i kulturni centar, simbol američke moći.
    • Razlog: Iako su SAD najveći saveznik Izraela, New York bi mogao biti meta ako Izrael procijeni da je Amerika izdala njegove interese, npr. povlačenjem vojne podrške u kritičnom trenutku.

Etičke i političke implikacije

Samsonova opcija postavlja duboke moralne i strateške dileme. Nuklearni napad na Teheran, Meku ili čak London izazvao bi milijune žrtava, ekološke katastrofe i globalnu nestabilnost. IAEA je već upozorila na rizike radioaktivnog zagađenja nakon napada na Natanz, a nuklearni napad povećao bi te rizike eksponencijalno. Napad na svete gradove poput Meke izazvao bi vjerski sukob neviđenih razmjera, dok bi uništenje naftnih polja u Rijadu ili energetskih centara u Dohi izazvalo globalnu ekonomsku krizu. Napad na zapadne gradove poput Londona ili Bruxellesa doveo bi do raspada savezništava i vjerojatno uzvratnog odgovora.

S druge strane, Samsonova opcija bi mogla poslužiti kao moćan alat odvraćanja. Iran i njegovi saveznici svjesni su da bi eskalacija do točke izraelskog poraza mogla izazvati katastrofu, što ih može spriječiti u riskantnim potezima.

Zaključak: Samsonova opcija kao poluga za kaos

Samsonova opcija nije samo strategija – to je mračni simbol moćnika koji stoje iza stvaranja države Izrael. U kontekstu najnovijeg sukoba s Iranom, koji svakim danom eskalira, primarne mete poput Teherana, Isfahana i Bejruta odražavaju fokus na neutralizaciju direktnih prijetnji. Međutim, potencijalno ciljanje Meke, Rijada, pa čak i Londona ili Bruxellesa ukazuju na dobro razrađenu taktiku izazivanja globalne katastrofe, gdje bi Izrael, suočen s (planiranim) uništenjem, povukao u kaos i čitav svijet. Je li o tome govorio Albert Pike? Je li to kaos iz kojeg mora nastati red (Ordo ab Chao)?

Foto naslovnice: web screenshot

Svidio vam se članak? Trebamo i vašu pomoć da nastavimo iznositi istinu!
VEZANO

najnovije