Ekskluzivni intervju: Igor Kostelac, čovjek koji tvrdi da može predvidjeti potrese

Zapratite nas na Telegramu: https://t.me/provjeri_net i YouTube: https://www.youtube.com/@provjeri_net

„Potresi s neba“

Napomena uredništva: Stavovi i tvrdnje izneseni u ovom intervjuu isključivo su osobni stavovi sugovornika i ne odražavaju stajališta uredništva. Znanstvena zajednica — uključujući Seizmološku službu pri Geofizičkom odsjeku PMF-a u Zagrebu, američki USGS i druge relevantne institucije — stoji na stajalištu da se vrijeme, mjesto i magnituda potresa ne mogu pouzdano kratkoročno predvidjeti nijednom danas poznatom metodom, a povezanost kometa s potresima nema znanstveno uporište. Intervju objavljujemo kao dokument o fenomenu koji je izazvao značajnu pozornost javnosti, a čitateljima preporučujemo da se o potresima informiraju putem službenih izvora. Intervju je autoriziran od strane sugovornika.

1. Široj javnosti poznati ste po predviđanjima potresa, ali malo tko zna da iza Vas stoji duga glazbena karijera — od grupe ERY do riječke rock-scene. Kako izgleda put od glazbenika do čovjeka koji se bavi potresima?

„Rođen sam 1960. godine u Rijeci, a inače sam Opatijac i potomak najstarije opatijske obitelji Lettis. Godine 1975. osnovao sam svoj prvi bend i otada sam se glazbom bavio praktički 37 godina — zapravo do 2012. godine, kada sam se prestao njome baviti.

Tijekom glazbene karijere napisao sam oko 150 pjesama, od čega je 40 snimljeno u studiju. Godine 1979. osvojili smo titulu najboljeg benda u Jugoslaviji na jugoslavenskom pop-rock festivalu Gaudeamus u Zagrebu, a 1984. godine bio sam, uz Olivera Dragojevića, izabran kao predstavnik Hrvatske na tzv. Opatijskom festivalu, koji se tada zvao Dani jugoslavenske zabavne muzike.

Prošao sam svašta u glazbenom smislu, svirao sam posvuda s vrlo poznatim ljudima i glazbenicima i smatram da sam u tome imao dobar uspjeh. Svirao sam više instrumenata — klavijature, gitaru i usnu harmoniku — pjevao sam, a mogao sam svirati i bubnjeve i bas-gitaru. Godine 1985. napustio sam estradu jer sam vidio da od toga neće biti ništa. Time se bavi jedna posebna kasta ljudi koja nema veze s glazbom, nema veze ni s čim. To je sasvim drugačija priča od one koju ljudi zamišljaju.

Moram reći: da sam znao ono što sam saznao 2015. godine, nikada se ne bih bavio glazbom, ili se njome barem ne bih bavio na način na koji sam se bavio tijekom života.“

2. Na društvenim mrežama koristite ime „Lettis“. Otkud to ime i što Vam ono znači?

„Kako sam već spomenuo, potomak sam prve opatijske obitelji Lettis (čita se Letiš), a moji su preci pokopani u kripti crkve sv. Jakova u Opatiji. Obitelj je na ovo područje došla oko 1260. godine, a ja sam potomak ženske loze, tako da sam po tim prabakama i bakama dvaput gubio to prezime jer su te žene uzimale muževljeva prezimena.

S obzirom na to da se prezivam Kostelac, stalno su mi spočitavali da nisam pravi Opatijac, što je bilo potpuno pogrešno, pa sam upravo zbog toga dodao prezime Lettis, kako bi svi znali odakle potječem.“

3. Kada ste i kako prvi put došli na ideju da se potresi mogu predvidjeti? Postoji li konkretan događaj koji je bio prekretnica?

„Prekretnica je bio potres magnitude 9,0 po Richteru koji se u Japanu dogodio 11. ožujka 2011. godine. Kad sam vidio razaranja od samog potresa i tsunamija, u meni se nešto prelomilo i tada sam znao da ću se ostatak života baviti potresima. Ideju da bi komete mogle izazivati potrese ne mogu pripisati ničemu doli nekoj vrsti „paranormalnog“ doživljaja koji mi je dan na vrlo čudan način. Teško je objasniti kako je netko ili nešto uspjelo namjestiti računalo u stanje u kakvom ga niste ostavili. Kad sam ujutro pogledao računalo, na monitoru me dočekalo nešto fascinantno što u prvi mah uopće nisam razumio. Cijeli sam dan razmišljao o čemu je riječ, a onda mi je, kad sam legao u krevet, sinulo. Ustao sam, otvorio astronomski program i shvatio da je nad područjem gdje je bila ta kometa ujedno bio i potres. To je bila moja prva analiza.“

4. Vaš sustav nazvali ste IKEEPS. Možete li laicima, u nekoliko rečenica, objasniti na kojem principu funkcionira?

„Ne mogu vam u potpunosti otkriti način funkcioniranja jer je to tajna, ali mogu vam reći da funkcionira na principu položaja kometa na nebu i tzv. Teslinih nizova koje te komete odašilju prema određenim područjima, uslijed čega nastaju potresi.“

5. Središnje mjesto u Vašoj metodi imaju kometi. Kojim mehanizmom oni po Vama utječu na potrese — gravitacijom, elektromagnetizmom, nečim trećim?

„To je vrlo kompleksno pitanje na koje vam ne bih znao dati jednostavan odgovor. Možemo pretpostaviti da je primarno riječ o djelovanju elektromagnetizma, odnosno elektromagnetskog udara i posljedične zvučne rezonancije koja se stvara prolaskom komete — poput zvuka aviona, samo mnogo jače i usmjerenije. Još jedan aspekt ključan za izazivanje potresa jest infrazvuk ili plazma, o čemu postoje brojni videozapisi u obliku plavičastih munja prije nekih snažnih potresa. No ne mogu sa sigurnošću tvrditi što od svega toga primarno izaziva potrese. Pri praćenju potresa uvijek prvo idem za rezonancijom — zbog zvuka koji se ponavlja i zbog toga što rezonancija može izazvati potres.

Svi znamo za grmljavinu, koja je također rezonantni val i nakon koje dolazi do trešnje tla, jer je tlo poput membrane zvučnika.“

6. Položaji kometa računaju se iz efemerida NASA-e/JPL-a, koje pretpostavljaju da je Zemlja rotirajući planet u orbiti oko Sunca — a u raspravama oko Vašeg rada spominju se i teme poput Nibirua ili ravne Zemlje. Kako Vi vidite Zemlju, preuzimate li podatke iz tih službenih baza i kako mirite povjerenje u te institucije s nepovjerenjem prema njima kad je riječ o seizmologiji?

„Da, to je vrlo dobro pitanje. Princip na kojem sam napravio ovaj program kosi se s položajima kometa kako ih prikazuje NASA. Napravili smo pomoćni program koji te položaje kometa premješta u položaj iznad ravne Zemlje.

Što se tiče povjerenja u podatke koje objavljuje NASA/JPL, iz prakse se nameće zaključak da su oni samo djelomično točni. Za neke komete čak ni ne daju položaje, odnosno daju samo Keplerovu poziciju, koja je vrlo netočna. Razlika između JPL-ove i Keplerove pozicije iznosi oko 400 do 700 km, što je golema razlika. Po Kepleru se pozicije kometa nalaze na potpuno drugačijim mjestima, što onda otežava prognozu potresa.

Mislim da nema prevelike potrebe da vam objašnjavam i dokazujem kako NASA laže, jer je internet krcat takvim dokazima, koji pokazuju da je riječ o agenciji za manipuliranje. Pretpostavljam da oni imaju stvarne podatke, koje zadržavaju za sebe, a u javnost puštaju sasvim druge.

Inače, važno je reći da se komete uopće ne nalaze na visinama koje oni spominju, nego mnogo niže, a neke se spuštaju čak i do samo 18 km iznad Zemlje. Uglavnom su, međutim, na visinama od nekih 90 do 160 km, o čemu — kao i o samoj veličini komete — ovisi snaga potresa.“

7. Kako izgleda put od „signala“ do objave predviđanja — koliko dana unaprijed i s kojom prostornom preciznošću najavljujete potres? Vodite li pritom evidenciju i pogodaka i promašaja i koliki je po Vašoj računici postotak uspješnosti?

„To je vrlo komplicirano objasniti, ali nastojat ću vam približiti. Kad sam počeo raditi program, radio sam u astronomskom programu tako da sam potrese pregledavao retroaktivno. Dakle, pregledavao sam potrese koji su se već dogodili, analizirajući ih prema položaju kometa. Onda sam shvatio — s obzirom na to da imam program kojim mogu ići ne samo u prošlost nego i u budućnost — da su zapravo svi ti podaci unaprijed zapisani i da ih samo treba znati izvući.

Mislio sam da će za potrebe proračuna budućih potresa trebati ići kalendarski u budućnost, no događalo se nešto vrlo neočekivano: potresi se događaju na nebu prije nego što se realiziraju na zemlji. Ako program u jednom skenu otkrije sto potresa, ne možemo sa sigurnošću reći koji će se od tih potresa dogoditi na zemlji i kada. Ta vremenska razlika može varirati od 15 sekundi do sat vremena.

Imali smo slučaj u kojem smo išli analizirati i do 20 sati prije potresa, pri čemu smo našli epicentar potresa koji se već dogodio. Tada smo pogledali u arhivu i arhiva nam je izbacila taj potres, koji se dogodio svega nekoliko kilometara od službenog epicentra. Inače, službena je praksa da se epicentar potresa mijenja iz dana u dan, a razlog tog premještanja nije mi poznat. No uglavnom se uvijek dođe na epicentar koji mi dobijemo skeniranjem traga komete i Teslina niza koji kometa ostavi na određenom području. Najbolji je primjer za to nedavni potres kod Crikvenice, kojemu su epicentar prvo smjestili u zaleđe prema Fužinama, a ja sam epicentar tog potresa našao kod Vrbnika na otoku Krku. Sutradan su epicentar premjestili vrlo blizu mojega, na otok Krk.

Za sada ne pomičemo kalendar unaprijed jer smo još uvijek u testnoj fazi monitoringa i radimo na tome da optimiziramo broj tzv. crvenih skenova koje program pronađe, kako bismo minimizirali broj lažnih potresa. Iako ih zovemo lažnim potresima, ne možemo ih u potpunosti tako nazvati jer se događalo da se potresi pojave i nekoliko dana poslije, upravo na tim mjestima. U tu smo svrhu nabavili novo računalo koje će raditi 24 sata na dan sljedeća dva do tri mjeseca, kako bismo napravili što bolju arhivu podataka. Nakon toga ćemo podatke uspoređivati s epicentrima potresa koji su se već dogodili, kako bismo vidjeli koliki je postotak poklapanja.“

8. Tvrdite da ste predvidjeli i zagrebački i petrinjski potres 2020. Možete li javnosti predočiti te objave — što je točno, kada i gdje bilo objavljeno prije samih potresa?

„Što se tiče zagrebačkog potresa, to je čista fama. Zagrebački potres nisam predvidio, ali sam ga najavio jer su mi aktivnosti javnih službi Grada Zagreba bile sumnjive, pa sam pretpostavio da se nešto sprema. No nisam znao kada će se potres dogoditi, a u to vrijeme takve izračune unaprijed uopće još nisam ni radio.

Što se petrinjskog potresa tiče, njega sam izračunao unaprijed. Dana 29. studenoga 2020., mjesec dana prije potresa, na svojem sam Facebook profilu objavio post u kojem sam rekao da će iznad Slunja biti dva jaka potresa — jedan jak i drugi vrlo jak. To sam 3. prosinca 2020. ponovio i točno definirao područje gdje će se dogoditi, da bih u noći s 27. na 28. prosinca 2020. uživo na YouTube kanalu Against the Grain najavio petrinjski potres, koji se dogodio 28. prosinca 2020., nešto iza 12 sati. Taj videozapis i dalje možete pogledati na mojem starom YouTube kanalu (Against the Grain), koji je hakiran, ali i na novom kanalu Igor Kostelac Hidden Astronomy. Inače, hakirani su mi svi e-mailovi koje sam imao, hakiran mi je i Twitter profil, dva profila na Facebooku, pa čak i Skype. Dakle, sve što sam imao na internetu hakirali su mi i pobrisali sadržaj, posebno onaj na kojem govorim hrvatski.

Kad sam napravio ovaj program koji traži potrese unaprijed, napravio sam reviziju i petrinjskog potresa i pokazalo se točno ono što sam tada analizirao — da je kometa Atlas T3 uzrokovala potres u Petrinji.“

9. Kritičari kažu da su Vaša predviđanja preopćenita ili retroaktivno protumačena — da se u seizmički aktivnoj regiji uvijek negdje nešto zatrese. Što odgovarate na taj prigovor?

„Moram reći da je to potpuna glupost. Programom pokrivam površinu cijele bivše Jugoslavije i Italije, koje u odnosu na Grčku ili Tursku imaju neusporedivo manje potresa. Namjerno sam izabrao područje s manje potresa, pa kad se potres dogodi, a program ga pronađe, to je najbolji dokaz da program vrlo dobro funkcionira.

To što potrese gledam retroaktivno već sam objasnio, a bit je u pronalaženju epicentra. Ljudi općenito ne razumiju problematiku i ono čime se bavim. Potrese obrađujem retroaktivno zato što ih ne smijem objavljivati unaprijed.“

10. Službena seizmologija, od Geofizičkog odsjeka PMF-a do USGS-a, stoji na stajalištu da se potresi kratkoročno ne mogu predvidjeti. Zašto mislite da griješe — i jeste li ikada pokušali stupiti u kontakt s hrvatskim seizmolozima ili svoju metodu podvrgnuti neovisnoj provjeri?

„Nije istina da se potresi ne mogu kratkoročno predvidjeti. Ne samo da se mogu predvidjeti kratkoročno nego i dugoročno — i oni to znaju i imaju taj patent, ali ga jednostavno ne pokazuju. To je vrlo dobro prikazano u filmu Maximum Overdrive, u kojem su, kako je zapazio jedan Amerikanac, prikazani svi najveći potresi koji će se dogoditi u sljedećih deset godina od dana objavljivanja filma. Naravno, sve je dobro skriveno i implementirano u šiframa, brojkama i porukama — na registarskim tablicama, grafitima na zidovima, mjeračima na benzinskoj postaji itd.

Dakle, izvjesno je da oni odavno imaju patent i da za potrese znaju unaprijed. Na kraju krajeva, nemojte zaboraviti da su Amerikanci Hrvatskoj poslali upozorenje sedam godina prije potresa u Zagrebu, pri čemu su točno rekli kolika će biti magnituda.

S hrvatskim seizmolozima nikada nisam stupio u kontakt, niti ću to učiniti, jer su se prema meni vrlo loše ponijeli, a neki su čak i lažno svjedočili na sudu protiv mene. Dakle, ne bih ulazio u raspravu s njima jer su zadojeni potpuno pogrešnim metodama: nikakve se tektonske ploče ne mogu same pomicati, a potresi dolaze odozgo i to je jedini pravi način na koji nastaju. Kako je moguće da se trese samo Zagreb ili Petrinja ako se pomiče čitava tektonska ploča — zar se onda ne bi sve na toj ploči moralo tresti?“

11. Biste li pristali na kontrolirani test: da unaprijed, kod neovisnog povjerenika, pohranite niz predviđanja s točnim datumom, lokacijom i magnitudom, pa da se nakon godine dana javno usporede s potresima koji su se stvarno dogodili?

„Trenutačno nemam uvjete da tako nešto pripremim, ali da imam podatke, to bih napravio istog časa. Upravo radimo na tome da do takvih podataka dođemo.“

12. Krajem 2020. uhićeni ste zbog prekršaja širenja lažnih vijesti koje uznemiruju javnost, a kasnije ste dobili i sudsku zabranu. Kako ste doživjeli te dane i je li Vas taj postupak promijenio u načinu rada i objavljivanja?

„Mislim da mi je to najbolja nagrada i dokaz koliko sam pogodio u samu srž. Morate znati da se i mišljenje samog suda jako promijenilo nakon što su pogledali moje videozapise, u kojima su vidjeli da ne govorim bez osnove.

Inače, nikada nisam bio osuđivan ni kažnjavan, pa su mi ta tri dana koja sam proveo u zatvoru vrlo teško pala, pogotovo s obzirom na to da bolujem od dijabetesa. Sve me to duboko povrijedilo jer nisam imao nikakvu namjeru širiti paniku. Uostalom, to što sam rekao — sve se i ostvarilo, a za neke sam potrese pogodio da će se dogoditi 12 do 20 minuta prije nego što su se dogodili. A to što sam pogriješio onog dana kad su me uhitili — zapravo nisam pogriješio, jer u to vrijeme nisam znao da se potresi događaju na nebu prije nego što se dogode na zemlji i da tu postoji vremenska razlika. To je nešto što mi je trebalo šest godina da shvatim.“

13. Tada Vas je javno podržalo više tisuća ljudi. Kako objašnjavate toliku podršku unatoč protivljenju struke — i osjećate li ujedno odgovornost za strah koji najave potresa mogu izazvati, posebno kod ljudi traumatiziranih Petrinjom?

„Istina je da me tada podržalo mnogo ljudi, a i danas me brojni podržavaju. Razlog je vrlo vjerojatno taj što je dosta ljudi progledalo i danas je ljude znatno teže obmanjivati nego prije. Danas imamo internet, koji i dalje donosi mnogo informacija, i istinu više ne možete tek tako zadržati. Oni mogu izmišljati i govoriti protiv mene ili nekog drugoga, ali ljudi sada jednostavno imaju mogućnost sami zaključiti što je istina, a što nije.

U ovome što radim nema nikakvih slučajnosti. Ne postoji slučajnost u tome da možete reći gdje će biti epicentar potresa 15 minuta prije nego što se on dogodi. To je ono što je sve te ljude navelo da mi daju podršku — osvjedočili su se da su se moje najave obistinile.

Slažem se da moje najave mogu izazvati strah, ali ja bih vama postavio jedno pitanje: što izaziva veću traumu i/ili paniku — potres koji vas nespremne uhvati u pidžami u tri sata ujutro ili moja najava potresa zahvaljujući kojoj se stignete pripremiti psihički i na svaki drugi način?“

14. Tražili ste programere i investitore za razvoj softvera za predviđanje potresa. U kojoj je fazi taj projekt — i što biste poručili čitatelju koji je skeptičan, ali radoznao: zašto bi Vas trebao shvatiti ozbiljno?

„S aplikacijom koju smo postavili na noge dogodila se fenomenalna stvar. Na početku su mi bili potrebni i astrofizičar, i matematičar, i analitičar, i statističar, i fizičar, i programer — tko sve ne — i uzalud sam ih tražio punih šest godina. No kad pogledam danas: i da sam ih našao, oni ne bi mogli napraviti sve ovo u čemu mi je pomogla umjetna inteligencija. Započeli smo s DeepSeekom, s kojim smo na osnovi mojih okvirnih uputa dogurali do demo-programa, no on se nije pokazao potpuno funkcionalnim.

Zatim smo prešli na Claude i tada su stvari krenule u pravom smjeru, pa smo u vrlo kratkom vremenu izgradili čitavu aplikaciju, koja je povezana s NASA-om, USGS-om i drugim potrebnim servisima. Da vas sada ne zamaram detaljima, ali imali smo mnogo problema i s umjetnom inteligencijom, koja je pružala priličan otpor jer je očigledno usmjerena na to da se ravna u skladu sa „službenim narativom“. Dobra je vijest da je danas sve potpuno funkcionalno i u punom pogonu.

Dakle, projekt je gotov što se tiče onoga što je bitno za pronalaženje epicentra. Sada smo u fazi statistike i analize te, kako sam već spomenuo, optimizacije. Imamo mogućnost skeniranja Europe, srednje Europe, cijele Italije, Albanije i područja čitave bivše Jugoslavije. Prikupljamo podatke o potresima s terena te iz USGS-a i analiziramo učinkovitost programa. Uspjeli smo usavršiti i vizualni prikaz: sada imamo prikaz kometa iznad karte, poput Google Eartha, s mjeračima stupnjeva, kutova, angularne separacije, pozicijskih kutova i slično.

Sada radimo s dva načina skeniranja: jedan je tzv. IKEEPS koji je dopunjen posebnom matematičkom formulom za izračun epicentara, a drugi je „zonski sken“ koji se drži isključivo položaja kometa i Teslinih nizova. Pred nama je izazov da uz pomoć umjetne inteligencije pronađemo način kako ih spojiti u jedinstveni sustav s jedinstvenom bazom podataka. To bi nas moglo približiti odgovoru na pitanje što potres čini potresom te otvoriti mogućnost skeniranja potresa unaprijed, recimo mjesec dana.

Također, treba spomenuti da smo napravili i aplikaciju koju sada dobrovoljno testira stotinjak ljudi, a koja putem telefona obavještava o budućim potresima. Korisnici sami odabiru regiju koju žele pratiti, za nju dobivaju naše prognoze i prate učinkovitost aplikacije. Svi su zamoljeni da se ponašaju kao da je riječ o fiktivnim predviđanjima i da ne šire paniku, a obavijesti o potresima dobivaju 10 do 15 minuta prije nego što se potres dogodi.

Što se tiče skeptika, nemam namjeru nikoga ni u što uvjeravati — moj rad dovoljno govori sam za sebe, a ovo smatram tek početkom. Nemam potrebu da me ljudi shvaćaju ozbiljno jer, nakon što sam se uvjerio kako stvoreni sustav radi iznimno dobro, to mi je i više nego dovoljna nagrada. Uostalom, vrijeme će najbolje ocijeniti moj rad i pokazati tko je bio u pravu.“

Foto naslovnice: AI ilustracija

P O D I J E L I !