Zapratite nas na Telegramu: https://t.me/provjeri_net i YouTube: https://www.youtube.com/@provjeri_net
Prava priroda svijeta oko nas
Potresi su jedna od najstrašnijih prirodnih katastrofa – neočekivani, razorni i neoprostivi. Zagreb je to bolno osjetio 22. ožujka 2020., kada je potres magnitude 5,5 stresao grad, uzrokovao smrt jedne djevojčice i ogromnu materijalnu štetu. Od tada, pitanje predviđanja potresa postalo je opsesija mnogih: može li se ikada znati kada će tlo opet zatresti? Službeni znanstveni konsenzus je jasan – ne, ne možemo pouzdano predvidjeti točan datum, vrijeme i magnitudu. Ali… postoje ljudi koji tvrde suprotno.
Službena znanost: Predviđanje je još uvijek san
Prema američkom Geološkom zavodu (USGS) i međunarodnim seizmološkim institucijama, niti jedan veliki potres u povijesti nije pouzdano predviđen. Znanstvenici mogu izračunati vjerojatnosti – npr. da postoji određeni rizik za jači potres u određenom području u sljedećih 30 godina – ali ne i točan trenutak. Razlozi su složeni: potresi nastaju duboko u Zemljinoj kori, gdje se tektonske ploče sudaraju, a procesi su kaotični i nelinearni.
Posljednjih godina ima napretka u prognozama (forecasting): umjetna inteligencija bolje predviđa naknadne potrese (aftershocks) nakon glavnog udara, a sustavi ranog upozorenja (kao u Japanu ili Meksiku) daju sekunde do minute upozorenja detektiranjem brzih P-valova. Ali kratkoročno predviđanje dana ili tjedana unaprijed? Još uvijek nemoguće. Studije iz 2024. i 2025. pokazuju male signale prije potresa (npr. promjene u GPS podacima ili elektromagnetskim poljima), ali oni nisu pouzdani – često se pojave bez potresa ili obrnuto.
Hrvatski seizmolozi s Geofizičkog odsjeka PMF-a u Zagrebu ističu: “Predviđanje potresa bio je san seizmologije od početka, ali nakon desetljeća istraživanja, još nije ostvariv.” Umjesto toga, fokus je na pripremi: antiseizmičkoj gradnji i edukaciji.
Igor Kostelac i veza s kometama
Jedan od glasnijih domaćih glasova koji govori kontra službenog znanstvenog tumačenja je Igor Kostelac, samostalni istraživač potresa koji je razvio teoriju po kojoj položaji kometa i planetnih tijela utječu na potrese. Koristeći astronomske programe za izračun “angularne separacije” i Tesline brojeve (kao 3-6-9), tvrdi da može predvidjeti epicentre, datume i magnitude potresa unaprijed, a sada čak uz pomoć umjetne inteligencije razvija i softver za to.
Kostelac je postao poznat široj javnosti nakon zagrebačkog i petrinjskog potresa 2020., kada je objavama na društvenim mrežama pisao o predviđanjima budućih potresa, pa je tako tvrdio i da je predvidio oba ova potresa. Zbog svojih predviđanja, za koje neki kritičari ističu da su retroaktivna ili preopćenita, čak je i uhapšen 2021. godine zbog „širenja panike i lažnih vijesti“. Naravno, njegova teorija o vezi između kometa i potresa nema podršku službene znanstvene zajednice, pa tako njegov rad samo ostaje u sferi „alternativnih“ teorija, daleko od mainstream seizmologije.
Juselino Nóbrega da Luz: Vidovnjak koji je “predvidio” Zagreb
S druge strane spektra je Brazilac Juselino Nóbrega da Luz (ili Giuzelino), poznat kao “živi Nostradamus”. Ovaj iscjelitelj i vidovnjak tvrdi da prima predviđanja kroz snove i vizije, šaljući pisma upozorenja vladama i institucijama. Navodno je predvidio 9/11, tsunami u Japanu 2011., pa čak i pandemiju COVID-19 (knjiga iz 2018. o virusu iz Kine).
Vezano za Zagreb, Luz tvrdi da je predvidio potres 2020., a sada upozorava na još razorniji – magnitude oko 8 po Richteru – 16. ožujka 2027. Kaže da bi takav potres mogao oštetiti i nuklearnu elektranu Krško (60 km od Zagreba), te poziva na pripreme. Ova predviđanja kruže društvenim mrežama, uključujući video-intervjue gdje detaljno opisuje svoje vizije.
Baš kao i u slučaju Kostelca, službena znanstvena zajednica drži da su Luzova predviđanja kontroverzna – mnoga su neprovjerena ili retroaktivno tumačena – pripisuje im se etiketa pseudoznanosti.
Zaključak
Dok Kostelac i Luz nude intrigantne metode, službena znanost za njih tvrdi da su pseudoznanstvene, istovremeno nudeći samo pasivni pristup – ne možemo ih predvidjeti, pa se moramo pripremiti (antiseizmičkom gradnjom, osiguranjem i planom evakuacije). Što je to toliko zabrinjavajuće za službenu znanost, koja bi po definiciji morala stalno preispitivati svoje pretpostavke, pa tako lako odbacuje neka alternativna objašnjenja prirodnih fenomena? Boji li se netko da bi se mogla otkriti prava priroda svijeta koji nas okružuje? Uostalom, već samo pseudoznanstveno etiketiranje i optužbe za „širenje panike i lažnih vijesti“ morali bi biti dovoljan motiv da malo dublje zaronimo u rad ovih „alternativaca“, u svijetu u kojem nam ionako svakodnevno serviraju upravo širenje panike i lažnih vijesti.
Što vi mislite – vjerujete li onome što službena znanost govori ili se potresi zaista mogu predvidjeti?
Foto naslovnice: web screenshot
P O D I J E L I !
