Zapratite nas na Telegramu: https://t.me/provjeri_net i YouTube: https://www.youtube.com/@provjeri_net
Borba za vaš mozak i misli
Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu (UNESCO) dovršila je nacrt „Preporuke o etici neurotehnologije“ uoči 43. Opće konferencije u studenom.
Nakon tjedna revizije na međuvladinom sastanku UNESCO-a o „Nacrtu preporuke o etici neurotehnologije “, sudionici su se jednoglasno složili oko konačnog nacrta, koji bi trebao biti usvojen na Općoj konferenciji od 30. listopada do 13. studenog.
Kao svestrana tehnologija, neurotehnologija ima potencijal liječiti osobe s invaliditetom, poboljšati zdravlje, stvoriti nadljudske vojnike i manipulirati cijelim čovječanstvom na pozitivne i negativne načine.
„Države članice trebale bi promicati etiku neurotehnologije na vjerodostojan i transparentan način, u skladu s ovom Preporukom, u skladu sa svojim specifičnim okolnostima, vladinim strukturama i ustavnim odredbama.“ (UNESCO, Preporuka o etici neurotehnologije, svibanj 2025.)
Neurotehnologija, kako je definirana u nacrtu, obuhvaća uređaje i sustave – od pametnih traka za glavu do implantata – koji mogu mjeriti, analizirati, pa čak i modulirati aktivnost našeg živčanog sustava. Ova tehnologija obećava čuda: vraćanje glasa onima koji ga nemaju, liječenje neuroloških poremećaja, pa čak i stvaranje „nadljudskih“ vojnika. No, sjena njenog potencijala zlokobna je. Kao što je Nita Farahany istaknula na Svjetskom ekonomskom forumu 2023., neurotehnologija može dekodirati emocionalna stanja, prepoznati lica koja zamišljamo, čak i otkriti PIN brojeve naših bankovnih računa.
Your thoughts are not your own. With smart headbands, hats, ear buds, tattoos:
“We can pick up emotional states like are you happy or sad or angry. We can pick up & decode faces that you’re seeing in your mind. Your PIN number to your bank account”: Nita Farahany #wef23 pic.twitter.com/3DUNnPoUNg— Tim Hinchliffe (@TimHinchliffe) January 19, 2023
„Etički izazovi koje predstavlja neurotehnologija usko su povezani s ljudskim pravima i ljudskim dostojanstvom te se, između ostalog, tiču pitanja autonomije, slobode misli, privatnosti, osobnog integriteta, zaštite podataka, sigurnosti, zlostavljanja, pravde i solidarnosti.
U tom kontekstu, potrebni su međunarodni i koordinirani napori za usmjeravanje etičkog razvoja neurotehnologije za dobrobit čovječanstva kao sredstva za osiguranje punog uživanja ljudskih prava, uz istovremeno ublažavanje njezinih potencijalnih negativnih utjecaja na njih.” (UNESCO, Preporuka o etici neurotehnologije, svibanj 2025.)
UNESCO poziva države članice da usvoje Preporuku o etici neurotehnologije i zadaje UN-u praćenje njezine provedbe kroz sveobuhvatan program koji uključuje:
- Metodologiju procjene spremnosti (RAM) za utvrđivanje statusa država u primjeni neurotehnologije.
- Procjenu etičkog utjecaja (EIA) temeljenu na znanstvenim istraživanjima i standardima ljudskih prava, uz smjernice, alate i obuku za dionike.
- Evaluaciju politika za ex-ante i ex-post analizu učinkovitosti mjera u etici neurotehnologije.
- Istraživački program koji proučava utjecaje neurotehnologije, uključujući konvergenciju s AI i kvantnom tehnologijom, uz opservatorij za prikupljanje izvješća, podataka i najboljih praksi.
- Platformu za suradnju koja potiče globalni dijalog, uključujući Globalni forum o etici novih tehnologija i mrežu stručnjaka s uravnoteženom regionalnom zastupljenošću.
Prošli tjedan, RAND Corporation objavila je članak s mišljenjem o etici neurotehnologije – posebno sučelja mozak-računalo (BCI) – upozoravajući na opasnosti za društvo koje se kreću od praćenja mentalnih stanja zaposlenika na radnom mjestu do mjerenja nesvjesne izloženosti oglašavanju do ciljanja pojedinaca na podsvjesnoj razini.
„Etičke implikacije su ogromne. Ista tehnologija koja vraća glasove mogla bi postati alat za nadzor, čitajući neuronske obrasce kako bi utjecala na odluke ili ponašanje bez pristanka. Priča o ‘neuro-ciljanju’ – manipulaciji ljudima ispod praga svijesti – više neće biti distopijska fantazija, već nova stvarnost.“ (RAND, Tihi govor, glasna pitanja: Zora komunikacije mozga i računala, svibanj 2025.)
Što se tiče BCI-ja, autori RAND-a su komentirali: „Ovi uređaji nas prisiljavaju da preispitamo prirodu ljudskog izražavanja. Ako misli mogu zaobići jezik i izraziti se kao izravna radnja ili govor, kako će to promijeniti unutarnji život ljudi? Hoće li se ljudi samocenzurirati ako znaju da se njihove misli mogu uhvatiti ili analizirati? “
UNESCO-ov nacrt preporuke o etici neurotehnologije također pokušava razjasniti razliku između slobode misli, mišljenja i izražavanja.
„Neurotehnologija se nikada ne smije koristiti za vršenje neprimjerenog utjecaja ili manipulacije, bilo silom, prisilom ili drugim sredstvima koja narušavaju autonomiju i slobodu mišljenja. Ova zaštita trebala bi obuhvaćati i unutarnju obradu misli i njihovo vanjsko izražavanje.“ (UNESCO, Preporuka o etici neurotehnologije, svibanj 2025.)
UNESCO-ova preporuka o autonomiji i slobodi misli naglašava:
- Zaštitu autonomije, slobode mišljenja i mentalnog integriteta tijekom cijelog životnog ciklusa neurotehnologije od neželjenih uplitanja.
- Autonomiju kao individualnu i relacijsku, povezanu s društvenim interakcijama.
- Pravo pojedinaca na slobodne, informirane i dobrovoljne odluke o korištenju neurotehnologije, uz zaštitu od prisile, posebno za djecu i ranjive skupine.
- Informirani pristanak mora biti unaprijed dan, transparentan, prilagođen dobi, kulturi i stanju osobe, s pravom odbijanja ili povlačenja pristanka, posebno u situacijama nejednakosti moći.
- Zabranu korištenja neurotehnologije za manipulaciju ili neprimjeren utjecaj na misli i njihovo izražavanje.
„POBOLJŠANJE: Korištenje neurotehnologije za poboljšanje pamćenja, pažnje ili drugih aspekata ljudskih mentalnih performansi izvan medicinskih potreba postavlja dodatne složene etičke, društvene i pravne izazove koji mogu stvoriti nove vrste nejednakosti u globalnom svijetu.
Kada se neurotehnologija koristi u ovim kontekstima, ona postavlja ključna pitanja o pravdi, pristanku, individualnoj i kolektivnoj autonomiji te prirodi poboljšanja samog živčanog sustava.
Države članice trebale bi osigurati da bilo koji politički, pravni i regulatorni okvir koji uređuje cijeli životni ciklus neurotehnologije u tim kontekstima ne pogoršava društvene nejednakosti ili ne dovodi do diskriminacije, uzima u obzir potencijalne rizike (uključujući reverzibilnost, invazivnost i rizike za autonomiju), poštuje ljudsko dostojanstvo i bude u skladu s međunarodnim pravom, uključujući međunarodno pravo o ljudskim pravima.“ (UNESCO, Preporuka o etici neurotehnologije , svibanj 2025.)
Druga preporuka odnosi se na koncept „poticanja“, u kojem bi vlade i tvrtke mogle koristiti nesvjesne moždane signale kako bi vodile ljude u određenim smjerovima, manipulirajući tako njihovim ponašanjem na podsvjesnoj razini.
Poticanje može varirati od komercijalnih neuromarketinških oglasa do političkih poruka.
UNESCO-ova preporuka poziva države članice da usvoje stroge smjernice za neurotehnologiju u sljedećim područjima:
- Sustavi preporuka: Zabraniti manipulativno korištenje neuronskih i ne-neuronskih podataka u političkim, medicinskim i komercijalnim kontekstima, uz obvezu informiranog pristanka.
- Poticanje: Regulirati utjecaj na ponašanje putem neuronskih podataka, posebno u političkim i komercijalnim porukama, zabranjujući neetičku upotrebu i zahtijevajući pristanak, transparentnost i ograničenje svrhe upotrebe u zdravstvu.
- Marketing spavanja i snova: Zabraniti korištenje neurotehnologije za manipulaciju tijekom spavanja, uz stroge nadzorne mehanizme za zaštitu dobrobiti i privatnosti.
- Neuromarketing: Osigurati transparentnost, informirani pristanak i regulaciju prikupljanja i korištenja podataka u neuromarketinškim istraživanjima i kampanjama.
- Zatvorena okruženja: Uvesti smjernice za imerzivne uređaje, zahtijevajući transparentnost, pristanak i zaštitu od manipulacije ili neovlaštenog nadzora.
„Države članice trebale bi se pozabaviti dubokim etičkim i ljudskim pravima povezanim s autonomijom, pristankom, privatnošću i manipulacijom koje predstavljaju neurotehnologije povezane sa sustavima preporuka, pripremanjem i poticanjem, marketingom tijekom spavanja i snova, neuromarketingom i sustavima zatvorene petlje.“ (UNESCO, Preporuka o etici neurotehnologije , svibanj 2025.)
Preporuka se također bavi etičkim pitanjima koja se odnose na djecu, starije osobe i osobe s invaliditetom te probleme mentalnog zdravlja.
UNESCO-ov nacrt etike o vladinoj upotrebi i regulaciji neurotehnologije naglašava:
- Provoditi dubinske analize etičkih i ljudskih prava, uključujući redovite procjene utjecaja, za neurotehnologije koje države razvijaju, koriste ili nabavljaju.
- Osigurati da upotreba neurotehnologije u pravosuđu temelji na znanstvenim dokazima, poštuje ljudska prava, pravičan postupak i pretpostavku nevinosti, zabranjujući ispitivanje bez pristanka.
- Zabraniti korištenje neurotehnologije za društvenu kontrolu, prisilni konformizam, mučenje ili praćenje mentalnog zdravlja.
- Uspostaviti neovisne mehanizme nadzora za odgovoran razvoj i korištenje neurotehnologije, uz zaštitu mentalne privatnosti i slobode mišljenja.
- Osigurati transparentnost i odgovornost u javno financiranim inicijativama za neurotehnologiju.
- Usvojiti regulatorne mjere za zaštitu od štete uzrokovane neurotehnologijom u privatnom sektoru.
- Uvesti poticaje (porezne olakšice, bespovratna sredstva) za participativne i transparentne inovacije, jačanje javnih istraživanja i javno-privatnih partnerstava.
- Promicati pravedan globalni pristup sigurnim neurotehnologijama koje promiču zdravlje.
- Razvijati strategije zaštite intelektualnog vlasništva koje potiču inovacije, otvorenu znanost i širenje koristi neurotehnologije, uz kontinuirano praćenje njihovog utjecaja.
Konačni tekst preporuke bit će podnesen na usvajanje na 43. zasjedanju Opće konferencije u studenom.
Nakon što bude usvojena, preporuka će, prema UNESCO-u, biti „prvi globalni normativni instrument u ovom ključno važnom području“.
Provjeri/sociable.co
Foto naslovnice: web screenshot
P O D I J E L I !
