Zapratite nas na Telegramu: https://t.me/provjeri_net i YouTube: https://www.youtube.com/@provjeri_net
Programirano izumiranje
Njemačka, gospodarski i demografski epicentar Europe, bilježi dramatičnu transformaciju: prema podacima Saveznog statističkog ureda (Destatis), u 2024. godini više od četvrtine stanovništva – 25,6% ili 21,2 milijuna ljudi – ima migrantsku pozadinu. Ovaj trend, poznat kao zamjenska migracija, odražava širu europsku priču u kojoj domicilno stanovništvo stari i opada, dok se migrantski priljevi povećavaju. Države bivše Jugoslavije, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Srbija, Slovenija, Crna Gora, i Makedonija, također proživljavaju iste migracijske pritiske, ali u različitim oblicima, od tranzita do integracije ekonomskih migranata.
Njemačka: Srce zamjenske migracije
Prema Destatisu, broj stanovnika Njemačke s migrantskom pozadinom porastao je 2024. za 4% (873.000 ljudi) u odnosu na 2023., dosegnuvši 21,2 milijuna, odnosno 25,6% ukupnog stanovništva. Od toga, 16,1 milijun (19,4%) su migranti prve generacije, dok 5,2 milijuna (6,3%) čine oni rođeni u Njemačkoj od roditelja imigranata. Nasuprot tome, domicilno stanovništvo bez migrantske povijesti smanjilo se za 1% (734.000 ljudi) na 57,4 milijuna, što čini 69,3% ukupnog stanovništva.
Posebno je upečatljiv udio mladih s migrantskom pozadinom: među dobnom skupinom od 20 do 39 godina, čak 34% ima migrantsko podrijetlo, dok je kod starijih od 65 godina taj udio samo 14%. Prosječna dob migranata i njihovih potomaka je 38,2 godine, gotovo desetljeće mlađa od domicilnog stanovništva (47,4 godine). Osobe s jednim roditeljem imigrantom najmlađa su skupina, s prosječnom dobi od 25,1 godine.
Od 2015. godine, Njemačka je primila 6,5 milijuna migranata, s najvećim priljevom iz Sirije (716.000 između 2015. i 2021.), Rumunjske (300.000), Poljske (230.000) i, od 2022. do 2024., Ukrajine (843.000). Glavni razlozi migracija su traženje azila (31%), zaposlenje (23%) i spajanje obitelji (21%), s razlikama između spolova: žene češće dolaze radi spajanja obitelji (26%) ili bijega (30%), dok muškarci navode bijeg (32%) ili zaposlenje (28%).
Ovi podaci ukazuju na to da sve mlađa migrantska populacija nepovratno mijenja demografsku strukturu Njemačke.
Balkan: Migracijski mozaik na raskrižju Europe
Dok Njemačka bilježi rekordne migracijske priljeve, zemlje bivše Jugoslavije suočavaju se s vlastitim migracijskim izazovima, djelomično odražavajući njemački trend, ali u drugačijem kontekstu. Smještene na Balkanskoj migracijskoj ruti, ove zemlje su istovremeno tranzitne točke i odredišta za ekonomske migrante i tražitelje azila. Službeni podaci za 2024. ograničeni su, ali dostupne statistike pružaju uvid u složenost situacije.
Prema Državnom zavodu za statistiku (DZS), Hrvatska je 2023. zabilježila 69.396 useljenika i 39.218 iseljenika, s pozitivnim migracijskim saldom od 30.178. U 2024., prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, izdano je 206.529 dozvola za boravak i rad stranim radnicima, od čega 132.208 za novo zapošljavanje, uglavnom u turizmu, građevinarstvu i ugostiteljstvu. Značajno je porastao broj radnika iz Nepala (oko 12.000), dok su migranti iz zemalja bivše Jugoslavije (npr. Bosne i Hercegovine, Srbije) i dalje prisutni, ali u manjem udjelu. Istovremeno, Hrvatska bilježi 26.534 ilegalna prelaska granice u prvih deset mjeseci 2024., uglavnom od strane migranata iz Afganistana, Sirije i Turske, od kojih samo 3,6% traži azil, dok većina nastavlja prema zapadnoj Europi.
Bosna i Hercegovina ostaje ključna tranzitna točka na Balkanskoj ruti. Prema Graničnoj policiji BiH, u prva dva mjeseca 2024. registrirano je 3.550 ilegalnih ulazaka, 70% više nego 2023., uglavnom iz Afganistana i Sirije. Većina migranata ne ostaje, već putuje prema Hrvatskoj i dalje u EU. Istovremeno, BiH gubi stanovništvo: procjenjuje se da je u posljednjih 10 godina zemlju napustilo oko 600.000 ljudi, a projekcije upozoravaju na gubitak 50-70% stanovništva do 2060. godine. Integracija migranata u BiH je ograničena zbog tranzitnog karaktera migracija i nedostatka resursa.
Srbija, također tranzitna točka, vidi migrante kao potencijal za razvoj. Iako nema detaljnih podataka za 2024., projekti poput “Migracije za razvoj na Zapadnom Balkanu” (MIDWEB) ukazuju na napore za integraciju migranata kroz obrazovanje i zapošljavanje. Srbija bilježi nezakonite prelaske granice, s migrantima iz zemalja poput Sirije i Afganistana, ali i pokušava privući kvalificirane radnike iz regije i šire. Izazovi uključuju borbu protiv krijumčarenja ljudi i osiguravanje prava migranata.
Slovenija bilježi 482 slučaja nezakonitih migracija u 2024., s 2.837 migranata i 533 uhićena krijumčara, prema podacima slovenske policije. Migranti uglavnom dolaze iz trećih zemalja, a Slovenija ulaže u tehnička sredstva i suradnju s EU-om kako bi upravljala migracijama. Implementacija EU Pakta o migracijama i azilu naglašava fokus na integraciju i zaštitu ljudskih prava.
Za Crnu Goru i Makedoniju nema dostupnih službenih podataka za 2024.
Nepovratni gubitak identiteta?
Njemačka i sve zemlje Europe, pa i zemlje bivše Jugoslavije dijele sličan demografski izazov: starenje stanovništva i pad nataliteta domicilnog stanovništva. Njemačka je sada predvodnica zamjenske migraciju u Europi, u kojoj je svaka četvrta osoba s migrantskom pozadinom. Iako se i dalje promovira potreba za ovim migracijama kroz prizmu „motora gospodarskog i kulturnog razvoja“, postavlja se pitanje je li trajno narušena ravnoteža između identiteta domicilnog stanovništva i „raznolikosti“ koju donose migranti.
Provjeri/infowars.com
Foto naslovnice: web screenshot
P O D I J E L I !
