Zabrana društvenih mreža djeci – temelj budućeg nadzora za sve

Zapratite nas na Telegramu: https://t.me/provjeri_net i YouTube: https://www.youtube.com/@provjeri_net

„Zaštita djece“

U veljači 2026. tema zabrane ili stroge regulacije društvenih mreža za maloljetnike postala je globalno aktualna. Australija je krajem 2025. godine postala prva zemlja na svijetu koja je uvela potpunu zabranu pristupa društvenim mrežama za djecu mlađu od 16 godina. Platforme poput TikToka, Instagrama, Facebooka, YouTubea, Snapchata i X-a morale su deaktivirati profile ili spriječiti registraciju korisnika ispod te dobi, uz moguće kazne do 49,5 milijuna AUD-a za nepoštivanje.

Nakon dva mjeseca provedbe, australske vlasti tvrde da je zabrana djelomično uspješna – deaktivirano je više od 4,7 milijuna računa mlađih od 16 godina. No, mnogi tinejdžeri izvještavaju da se pravila lako zaobilaze, da provjere dobi nisu stroge ili da koriste strane profile i VPN-ove. Efekt na mentalno zdravlje, bullying i offline aktivnosti pokazuje se mješovitim.

Ista agenda se ubrzano širi i u Europi. Francuska je u siječnju 2026. usvojila zakon koji zabranjuje pristup djeci mlađoj od 15 godina. Španjolska najavljuje sličan potez s granicom od 16 godina, Slovenija priprema pravila za mlađe od 15, a Europski parlament je još u studenome 2025. izglasao neobvezujuću rezoluciju kojom se zagovara minimalna dob od 16 godina na razini cijele Unije. U Hrvatskoj se uz pomoć (korisnih idiota) stranke Možemo! pokreće inicijativa za zakon koji bi djeci mlađoj od 15 godina zabranio pristup bez izričitog pristanka roditelja, uz prikupljanje potpisa za peticiju.

No, iza ovog „plemenitog cilja zaštite djece“ krije se nešto mnogo opasnije – sustavna gradnja infrastrukture za potpuni nadzor društva, bez obzira na dob.

Naime, implementira li se ova zabrana, ona će zahtijevati slijedeće provedbene zahtjeve:

• obveznu provjeru identiteta i dobi (digitalni identitet),
• sustav roditeljskog pristanka,
• evidenciju i praćenje računa,
• kazne za platforme ili čak korisnike.

Sasvim je jasno ukoliko se uvede ovakav mehanizam, on neće nestati kada se postigne proklamirani cilj, već će se njegova infrastruktura samo proširiti i na druge skupine ili u druge svrhe (borba protiv dezinformacija, klimatskih pravila, u svrhu financijske kontrole…). Dovoljno je samo se prisjetiti nedavnog primjera Covid-potvrda koje su ograničile pristup restoranima, događajima i poslu onima bez valjanog digitalnog certifikata.

Zabrana društvenih mreža ne dolazi kao samostalna agenda, već u okviru drugih agendi koje imaju za cilj da se stope u jedinstveni sustav nadzora i kontrole, kao što su Chat control – skeniranje privatnih poruka pod izgovorom borbe protiv pedofilije, Europski digitalni identitet (EUDI Wallet) – uskoro obvezan za mnoge usluge, Digitalni euro (CBDC) – praćenje i moguće uvjetovanje svake transakcije, DSA i EMFA – regulacija sadržaja na platformama gdje se doseg može ograničiti administrativno, bez suda.

Sve to, zajedno s konceptima poput 15-minutnih gradova, ANPR kamera, kontrole hrane i AI upravljanja rizicima, čini mozaik u kojem se svaka nova „zaštitna“ mjera nadovezuje na prethodnu. Djeca postaju samo prvi testni slučaj jer nitko ne može javno reći „protivim se zaštiti djece“.

Većina se slaže da društvene mreže nose ozbiljne rizike za djecu: ovisnost, cyberbullying, izloženost štetnom sadržaju, poremećaj sna i slike o sebi. No, pitanje je kako to riješiti. Umjesto univerzalne infrastrukture nadzora, potrebna je roditeljska prisutnost, odgoj, razgovor i postavljanje granica unutar obitelji – a ne digitalne propusnice i provjere identiteta za svakog građanina. Jer, ovdje ključno pitanje nije „tko smije koristiti Instagram s 14 godina“, već „tko će sutra odlučivati tko smije što vidjeti, reći ili kupiti – i na temelju čega“.

Foto naslovnice: web screenshot

P O D I J E L I !