Zapratite nas na Telegramu: https://t.me/provjeri_net i YouTube: https://www.youtube.com/@provjeri_net
Opaska urednika:
Često nam zamjeraju što se referiramo na Index.hr kao izvor određenih informacija. No, to činimo jer je on trenutno glavni i najčitaniji digitalni medij u Hrvatskoj koji predstavlja ono što zovemo „plaćenički mainstream“. Index je postao glasnogovornik i izvršitelj narativa koji dolaze iz centara moći – onih istih koji sustavno rade protiv interesa običnog čovjeka. Kada želimo pokazati kako mainstream oblikuje javno mišljenje, kako selektivno bira činjenice i kako propagandno odrađuje posao za svoje vlasnike i financijske mentore, Index je idealan primjer upravo zato što je najutjecajniji i najposjećeniji. Kritički ga seciramo ne iz osobne antipatije, već jer predstavlja najefikasniji alat za oblikovanje svijesti hrvatske javnosti u željenom smjeru.
Index pukotina u narativu o zatopljenju
Najnoviji članak na Index.hr, potpisan od strane Jarića-Daunhauera, slavi klima uređaje kao doslovne spasitelje života. Prema autoru, rashladni uređaji su ključni u borbi protiv ekstremnih vrućina koje, navodno, ubijaju stotine tisuća ljudi godišnje. No, između redaka tog teksta krije se nekoliko zanimljivih priznanja i logičkih rupa koje otvaraju prostor za dublje propitivanje cijelog narativa o „klimatskoj krizi“ i kontraproduktivnim mjerama „spašavanja“ planeta.
Hladnoća ubija više, ali se to pažljivo formulira
U članku se navodi podatak iz The Lancet-a: između 2000. i 2019. godine približno 489.000 smrtnih slučajeva godišnje može se pripisati vrućinama. No, ključna rečenica glasi: „ekstremne vrućine, nakon ekstremnih hladnoća, drugi najveći uzrok smrti od vremenskih nepogoda“.
To je kao da kažete da je Francuska na Svjetskom prvenstvu 2022. bila „druga najbolja momčad nakon Argentine“ – istina je, ali formulacija je birana da ne boli previše u oči. Hladnoća je dakle još uvijek neprikosnoveni prvak po broju žrtava. Ipak, medijski fokus ostaje gotovo isključivo na vrućinama. Zašto? Jer one savršeno služe narativu o antropogenom zatopljenju.
Još je zanimljivije kako se „pripisuju“ smrti vrućini. Utapanja tijekom ljeta? Vrućina. Prometne nesreće? Vrućina. Starac koji umre u domu? Vrućina. Isto tako bi se moglo raditi i zimi – utapanja, prometne nesreće na poledici, padovi – ali to se ne radi. Metodologija „pripisivanja“ pokazuje se selektivnom.
Geografska nelogičnost podataka
Podaci iz The Lancet-a kažu da se 45 % „žrtava vrućine“ događa u Aziji, a 36 % u Europi. Preostalih 19 % otpada na cijelu Afriku, Srednju i Južnu Ameriku te Australiju – kontinente gdje su temperature često ekstremno visoke tijekom cijele godine.
Kako to da najvruća i najsiromašnija Afrika, gdje klima uređaji nisu masovna pojava, ne predvodi po broju žrtava? Kako preživljavaju stanovnici Indije, Bliskog istoka ili subsaharske Afrike u tropskoj klimi već stoljećima, uz stalni porast stanovništva? U Europi, gdje ljeta donose rijetke toplinske valove, smrtnost se dramatizira. U Kairu, Dakaru ili Nairobiju na 40 °C nitko ne proglašava apokalipsu. U Londonu ili Berlinu na istih 40 °C tri dana – medijska histerija.
Kontraproduktivnost „zelene“ politike
Klima uređaji doista troše ogromne količine električne energije. No to je samo dio priče. „Zelene“ mjere koje se nameću često stvaraju više štete nego koristi:
- Baterije za električna vozila – njihova proizvodnja zahtijeva goleme količine energije i rijetkih metala.
- Toplinske pumpe – koje WEF-ovi utjecajni krugovi i vlade (primjerice u Njemačkoj) žele nametnuti, uz zabranu fosilnih goriva i nuklearne energije.
- Plin SF6 (sumporni heksafluorid) – koristi se u izolaciji kabela za vjetroturbine. Jedan kilogram SF6 je 24.000 puta potentniji staklenički plin od CO₂. Njemački Focus je prije nekoliko godina taj plin nazvao „killer gasom“, no taj podatak brzo je utonuo u medijski zaborav.
Tako se u ime „spašavanja klime“ troši više energije, proizvodi više štetnih plinova i nameću skupa, neučinkovita rješenja.
Slabe li klima uređaji našu prilagodbu?
Osim energetskog i ideološkog aspekta, postoji i biološko-psihološko pitanje. Jesu li klima uređaji, uz sve prednosti, na neki način oslabili ljudsku sposobnost prilagodbe temperaturama?
Većinu dana provodimo u umjetno rashlađenim uredima, trgovinama, automobilima i stanovima. Tijelo se navikne na konstantnih 22-24 °C. Kad izađemo na 35 °C, šok je veći nego što bi bio da smo prirodno aklimatizirani. Isto vrijedi i za hladnoću – manje izlaganja prirodnim zimama može smanjiti otpornost organizma. Naši preci živjeli su bez klimatizacije stoljećima, prilagođavajući se sezonskim ekstremima. Danas smo u velikoj mjeri „termalno razmaženi“. To ne znači da klima uređaji nisu korisni, posebno za ranjive skupine, ali dugoročno može utjecati na našu fiziološku otpornost.
Provjeri/index.hr
Foto naslovnice: web screenshot
P O D I J E L I !
