Zapratite nas na Telegramu: https://t.me/provjeri_net i YouTube: https://www.youtube.com/@provjeri_net
Tema o kojoj se gromoglasno šuti
U siječnju 2021. Anthony Fauci, tadašnja direktorica CDC-a Rochelle Walensky i Vivek Murthy privatno su razmjenjivali SMS-ove. Tema: mogući teorijski rizik od pobačaja u prvom tromjesečju nakon druge doze covid-cjepiva. Razlog – snažna imunološka reakcija i temperatura. Fauci je to izričito spomenuo. Walensky je odgovorila da je riječ o „važnoj točki“.
Samo nekoliko dana kasnije Fauci je javno tvrdio da kod trudnica „nema upozoravajućih znakova“. Interno – zabrinutost. Javno – zeleno svjetlo. U istom razdoblju u Hrvatskoj se stvarala klima u kojoj je svako pitanje o rizicima za trudnice ili plodnost brzo označavano kao dezinformacija. Covid-potvrde, pritisci na radnim mjestima, moraliziranje s televizijskih ekrana. Mnoge su se cijepile ne zato što su bile uvjerene, nego zato što im nije ostavljen izbor.
Brojke koje nitko nije htio glasno pročitati
Podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo pokazuju sljedeće kretanje spontanih pobačaja (šifra O03):
- 2020. – 1.464
- 2021. – 1.320
- 2022. – 1.659 (porast od otprilike 26 posto)
- 2023. – 1.403
Ukupan broj svih pobačaja i prekida trudnoće 2022. dosegnuo je 7.984. Spontani su činili 20,8 posto. Omjer pobačaja prema živorođenima u novijim godinama bio je među višima u zadnja dva desetljeća.
Nenad Bakić je to javno istaknuo: prošle je godine bilo najviše pobačaja po živorođenom u zadnjih 20 godina. I dodao ključnu napomenu – značajan porast spontanih pobačaja vidimo tek od 2022., a ne 2020. ili 2021., kada je „virus“ bio najprisutniji. „Vjerojatno se ne radi o samom virusu jer bismo inače vidjeli porast u 2020. i 2021., ali vidimo ga tek od 2022.“
Vrijeme je ovdje važno. Masovno cijepljenje u Hrvatskoj ubrzalo se tijekom 2021., osobito u drugoj polovici godine. Začeća iz tog razdoblja u statistikama se pojavljuju 2022.
Što kažu studije, a što ostaje neugodno pitanje
Većina kasnijih meta-analiza, prigodno, nije pronašla statistički značajan porast rizika od spontanog pobačaja kod cijepljenih trudnica u odnosu na necijepljene. No to ne mijenja činjenicu da su u trenutku kada su se donosile preporuke i stvarao pritisak podaci za trudnice bili oskudni, a na najvišoj američkoj razini interno se već raspravljalo o mogućem teorijskom mehanizmu.
Informirani pristanak postoji samo ako se poznate neizvjesnosti jasno komuniciraju. Ako se one zataškaju, a kasnije se ispostavi da su postojale, povjerenje se teško vraća.
U Hrvatskoj HZJZ u svojim izvješćima navodi udio spontanih pobačaja, ali ne ističe niti komentira skok od 26 posto. Nema poziva na detaljniju analizu. Nema javne rasprave. Kao da se ništa nije dogodilo.
Od koga zahtijevati odgovore
Odgovori se moraju tražiti tamo gdje su se donosile odluke i stvarala javna komunikacija. Hrvatski zavod za javno zdravstvo pod vodstvom Krunoslava Capaka prikupljao je i objavljivao podatke o pobačajima te izdavao preporuke. Ministarstvo zdravstva, koje je godinama vodio Vili Beroš, a danas Irena Hrstić, nosilo je političku odgovornost za zdravstvenu politiku i način na koji se građanima obraćalo. Predsjednik Vlade Andrej Plenković kao šef izvršne vlasti snosi konačnu političku odgovornost. Nacionalni stožer civilne zaštite u ključnim godinama oblikovao je mjere i ton javne rasprave. Stručna društva – Hrvatsko društvo za perinatalnu medicinu, Hrvatsko društvo za ginekologiju i opstetriciju te Hrvatsko društvo za humanu reprodukciju – izdala su zajedničke preporuke kojima su se trudnice, dojilje i žene koje planiraju trudnoću poticale na cijepljenje. Od svih njih građani imaju pravo tražiti očitovanje: zašto se porast spontanih pobačaja nije analizirao, jesu li postojale interne rasprave o rizicima u trenutku donošenja preporuka i postoji li danas volja za ozbiljnom retrospektivnom analizom podataka.
Medijski „stručnjaci“ koji su stvarali pritisak
Uz institucije, postojao je i medijski sloj. Danima i mjesecima na televizijskim ekranima i u novinama stvarala se atmosfera u kojoj je svako pitanje o rizicima – osobito za trudnice – tretirano kao napad na znanost. Alemka Markotić, ravnateljica Klinike za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“, bila je jedno od najčešćih lica pandemije. Javno je preporučivala cijepljenje trudnica i umanjivala zabrinutost oko reproduktivnog zdravlja. Luka Čičin-Šain, virusni imunolog, često je u medijima agresivno zagovarao višu procijepljenost i strože mjere. Zlatko Trobonjača, imunolog s Medicinskog fakulteta u Rijeci, insistirao je na cijepljenju kao jedinom putu i kritizirao „psihozu“ oko nuspojava. Uz njih, brojni drugi komentatori u udarnim terminima stvarali su dojam da je znanost „jasna“ i da su sumnje neopravdane – upravo u trenutku kada su na vrhu američkog sustava interno dopuštali sumnje koje javnosti nisu smjele biti iznesene.
Što konkretno tražiti
Zašto HZJZ nije istaknuo niti analizirao porast spontanih pobačaja od 2022.? Jesu li u trenutku donošenja preporuka za trudnice postojale interne rasprave o mogućim rizicima? Postoji li plan za retrospektivnu analizu podataka o spontanim pobačajima u odnosu na status cijepljenja i vrijeme začeća? Zašto se o ovoj temi u Hrvatskoj gotovo uopće ne raspravlja, unatoč dostupnim brojkama i kasnijem otkriću Faucijevih SMS-ova?
Povjerenje se ne gradi šutnjom. Niti se vraća kada se godinama kasnije ispostavi da su sumnje postojale, a javnost ih nije smjela čuti.
Provjeri/facebook (Nenad Bakić)
Foto naslovnice: web screenshot
P O D I J E L I !
