Zapratite nas na Telegramu: https://t.me/provjeri_net i YouTube: https://www.youtube.com/@provjeri_net
U sjeni mundijala
Dok su milijuni pogleda bili prikovani uz VAR-ove linije i “pametnu loptu” koja je izbacila Hrvatsku sa Svjetskog prvenstva, parlamenti diljem Europe nisu otišli na godišnji. Najvrjedniji su bili u Njemačkoj gdje je tijekom ovogodišnjeg Svjetskog prvenstva niz odluka doneseno ili progurano u proceduru između 11. lipnja i sredine srpnja. Evo priče iz Njemačke:
1. Zakon o jačanju vojne pričuve — usvojen u kabinetu 1. srpnja, u jeku grupne faze SP-a. U alternativnim medijima podigao je buru zbog odredbi o obveznim liječničkim pregledima pričuvnika i poveznice s vojničkim zakonom koji propisuje da vojnik mora trpjeti medicinske mjere protiv svoje volje ako služe “sprječavanju ili suzbijanju zaraznih bolesti”. Miriše li ova priča na uvođenje prisilnog cijepljenja kroz „vojna stražnja vrata”?
2. Preporuke za mirovinsku reformu — komisija za starosnu sigurnost objavila je u lipnju 33 točke preporuka, koje vrlo izgledno znače rezove.
3. Sužavanje Zakona o slobodi informacija — koalicijski zaključak od 2. srpnja predviđa da pravo na informacije ubuduće imaju samo fizičke osobe s “opravdanim interesom”, uz zacrnjivanje imena službenika i podizanje naknada. Novinarske i istraživačke organizacije bile bi praktički isključene, a trošak dobivanja informacija prebačen na leđa pojedinca.
4. Ukidanje „telefonskog“ bolovanja — potvrda o bolovanju sada je obvezna od prvog dana, osobnim dolaskom liječniku. Važno je napomenuti da je Njemačka između 2015. i 2023. izgubila oko tri tisuće ordinacija opće prakse.
5. Rezanje minimalne naknade za psihoterapiju — izmjena izglasana 10. srpnja, dva dana prije četvrtfinala.
6. “Chat-kontrola 1.0” — 9. srpnja Europski parlament nije uspio skupiti apsolutnu većinu protiv produljenja režima dobrovoljnog skeniranja privatnih poruka (314 protiv, 276 za, a trebalo je 360 protiv), pa je mjera prošla — proceduralnim putem, bez pozitivne većine.
Hrvatska verzija: nije nam ni trebao nogomet
U Hrvatskoj tijekom ovog Svjetskog prvenstva nije se dogodio slučaj razmjera njemačkih primjera — ali obrazac “zakonodavstva u sjeni” kod nas je toliko uhodan da mu veliko natjecanje gotovo i ne treba. Kalendar nepažnje kod nas je institucionaliziran.
Prvo, što se događalo dok je lopta bila u igri. Hrvatska je ispala 2. srpnja u Torontu, a nacionalna rasprava o Matanovićevoj “dlaci” i poništenom Gvardiolovom golu trajala je tjednima — HNS-ovo pismo FIFA-i punilo je naslovnice još 15. srpnja. Točno toga dana, 15. srpnja 2026., Sabor je izmijenio Prekršajni zakon: veće maksimalne novčane kazne, obvezna e-komunikacija za čitav pravosudni lanac, od 2027. i tonsko snimanje rasprava. Za je glasovalo 79 zastupnika, čak 53 bila su suzdržana — dakle, ni izbliza konsenzualna tema. Istog je dana u drugo čitanje otišao i prijedlog Zakona o istraživanju i eksploataciji energetskih georesursa — materija koja u normalnim okolnostima izaziva ozbiljnu javnu raspravu o prostoru, okolišu i koncesijama. Koliko ste članaka o tome pročitali između dva sportska specijala? Upravo toliko.
Drugo, tempirano zakonodavstvo ima kod nas bogatu tradiciju — samo su okidači drugačiji. Umjesto nogometa, hrvatski klasici su prosinac i kolovoz:
- “Bačićevi zakoni” o gradnji, prostornom uređenju i energetskoj učinkovitosti izglasani su 15. prosinca 2025., u punom predblagdanskom zatišju, unatoč tome što je i HAZU — koji se u zakonodavne rasprave uključuje iznimno rijetko — tražio njihovo povlačenje, a oporba najavila Ustavni sud i referendum. Struka je upozoravala na pogodovanje krupnom kapitalu i oduzimanje ovlasti gradovima i općinama; zakoni su stupili na snagu 1. siječnja 2026.
- E-savjetovanja s javnošću, zakonski predviđena kao 30-dnevni prozor u kojem građani mogu komentirati propise, uporno se otvaraju usred ljeta: nacrt Zakona o udžbenicima pušten je u javnu raspravu u kolovozu 2018., nacrt Zakona o hrvatskom jeziku u kolovozu 2023. Formalno, sve po propisu. Suštinski — savjetovanje s plažom.
- Hitni postupak, poslovnički predviđen za “interese obrane i druge osobito opravdane državne razloge”, u hrvatskoj je praksi postao redovan alat: i u aktualnom sazivu njime prolaze zakoni pri čemu se prvo čitanje — dakle, upravo ona faza u kojoj javnost stigne reagirati — jednostavno preskače.
Treće, i možda najvažnije: hrvatska specifičnost nije u tome da vlast čeka nogometni spektakl. Naša je specifičnost da je pozornost javnosti kronično fragmentirana, pa “sjena” traje cijelu godinu — a veliki sportski događaji samo je dodatno produbljuju. Njemačkoj je, čini se, trebao SP. Nama je dovoljan raspored godišnjih odmora.
Zaključak: gledajte utakmicu, ali čitajte Narodne novine
Iz svega slijedi jednostavna, pomalo neugodna pouka. Sportska euforija je legitimna i ljudska — i upravo zato predvidljiva. A sve što je predvidljivo, paraziti na vlasti će iskoristiti. Nijedna od ovdje navedenih hrvatskih odluka nije donesena protuzakonito; sve su prošle proceduru. Problem nije legalnost, nego tajming — sustavno biranje trenutaka u kojima demokratski nadzor spava pred televizorom ili na plaži.
Sljedeći put kada VAR poništi gol i cijela zemlja tjedan dana raspravlja o dlaci na nečijoj glavi, vrijedi baciti pogled i na dnevni red Sabora za taj tjedan. Ne zato što je svaka odluka donesena u tom prozoru nužno loša — nego zato što, ako žele progurati lošu odluku, izabrat će upravo trenutak kada javnost gleda na drugu stranu.
Provjeri/mediji
Foto naslovnice: web screenshot
P O D I J E L I !
